KOJE ORUZJE DANAS NIJE DOBRO?
Svako malo, pa imamo pitanje - jel ova puska, ili pistolj valja ili ne valja.
Vecina modernih stvari koje sam vidio uglavnom funkcionira, i kod pusaka uglavnom je precizno.
Nove puske, uz malo biranja municije, vecinom mogu imati grupu od minute.
Ajmo sad obrnuto pitanje:
Koji su modeli danas na trzistu po vasem iskustvu losije kvalitete, neprecizni, skloni kvaru?
Sto treba izbjegavati?
Ako ja malo dublje razmislim, ni ne znam sta bih rekao.
Vecina modernih stvari koje sam vidio uglavnom funkcionira, i kod pusaka uglavnom je precizno.
Nove puske, uz malo biranja municije, vecinom mogu imati grupu od minute.
Ajmo sad obrnuto pitanje:
Koji su modeli danas na trzistu po vasem iskustvu losije kvalitete, neprecizni, skloni kvaru?
Sto treba izbjegavati?
Ako ja malo dublje razmislim, ni ne znam sta bih rekao.

Fenomen plastike na oruzju ide u dve krajnosti.
Prvo je da je niko ne voli vidjet na klasicnom oruzju (ja prvi), a druga krajnost da se uzimaju kompletna orzja od plastike. HS, Glock, itd.
Pa, sad, jel ima neko neka iskustva da se plasticni dodaci na oruzju lome, i sl?
(Stitnici okidaca, cepovi, poklopci rucice zatvaraca, spremnici, is sl)
A štaš, kad si staromodan i zatucan. Jednom sam vidio H&K 45ACP, fina sprava. Na dnu drške, gdje ulazi spremnik, otkinut komad plastike ko pola nokta palca. Žao mi je bilo gledato čovjeka, nudio ga je u pola cijene, samo da ga se riješi, ne znam da li ga je prodao.
Jednom sam se skoro zaletio i "kupio" tuđu nesposobnost, pa nizašto vozio skoro 2,5 sata u jednom smijeru. Tip, i to trgovac, me preko telefona uvjeravao da je Beretta 22LR koju je imao, rađena od čelika. Inače, " slab" sam na Berette 33/35, to mi je pištoljić kakav se samo poželjeti može. Kad sam nakon popriličnog truckanja napokon pištolj uzeo u ruke, u sekundi sam shvatio da je frema aluminijska, radilo se o modelu M648 https://www.gunvaluesboard.com/i-have-a ... 89327.html .
Usput, zna li netko da li se M648 ikad radila od čelika? Gledam ovu https://www.gunbroker.com/item/863676040 proizvedena 1953., pa ili je frema rađena od čelika, ili je aluminij tako savršeno anodiziran da se razlika od bruniranog čelika ni ne primjeti. Pogledajte okidač, one sitne ogrebotine na njemu. Imam dojam da je to samo čelična frema mogla napraviti.
Sa druge strane morao bih bas biti vlasnik nekog oruzja da mogu raditi realnu torturu sa njime i puno ga koristiti da bih dao bilo kakvo svoje misljenje o njemu osim onoga sto vidim i cujem pri razgovoru u 4-oka sa korisnicima...
A moje misljenje je , tj ne znam kako se izraziti, da je sve ono sto se radi u velikim serijama manje dobro od onoga sto se nekada dotjeravalo rucno, siguran sam da je mogucnost danasnje obrade i kvalitete materijala svemirsku godinu ispred onoga sto se radilo prije 30 ili vise godina, no GLAD ZA PROFITOM je sigurno presudila pri ustedi na kolicini materijala i kvaliteti, zastiti i broju radnih sati.
Tako da u kontekstu pitanja, s naslova, tesko je naci nesto sto nije dobro (zato sam i postavio temu).
Ima pojedinacnih tvornickih kikseva, bilo i na forumu, pa se uglavnom rijesilo.
interesira me ta puskica pa me zanimaju iskustva
To je iznenađujuće precizna puška.
Čitao sam da je i pri nekim upucavanjima daleko nadmašila preciznošću i zvučne brendove.
Jako povoljna cijena,dolazi i sa nekm optikom sa kojom isto dobro tuče.
Koliko sam gledao ide metak u metak na 100m.
Meni osobno fale nišani ali........za malo novca puno daje.
Puška je puno ljepša u stvarnosti nego na slici.
Nije baš "Metak u metak na 100 mt", ali eto, dobili smo ovo na 100m.
Zadnja dva hica, jedan prijateljev, jedan moj. Pucali smo s plastičnog stalka za puške, koji je stajao na velikom kolutu za kablove, i koji zbog terena nije bio baš vodoravan.
Kad bude prilike, probat ćemo opet, pa ako se isto ponovi, možda pomaknemo končanicu za tih par milimetara. U svakom slučaju, kako jest, dovoljno dobro za lisice i čagljeve do 200m.
da se razumijemo nema oružija koje je manje precizno od covjeka i puškica ko puškica mora biti ok al mi je važno pošto zbog male djece i ženine bolesti nemogu otići na psihoterapiju (streljanu ) bas kad hocu. a kad odem onda mi se neisplati ići sa 20, 30, 50 kom metaka i zanima me dali cijev 300 komada moze podnijet naravno u periodu od neka 3 h ne u šusu. da nebude ispucala 3 ili 4 metaka pa se grupa počela otvarat jel se cijev već previše zagrijala
Sudim po sebi, ako smo pucali npr. FTR i Open na 300m pa jos FTR i open na 600 met. ja sam bio mrtav, slomljen a pogled kroz optiku je za zadnje metke bio sve samo ne bistar...
ako ja pucam idpa training ne idem bez barem 150 metaka na training.
Ako idem trenirati precizu, ja radim 25 komada 22lr, za zagrijavanje, i 25 komada VK za training.
Kod precize imam dojam da je bolje trenirati 10 dana po 25 metaka, nego u jednom danu 250....
Trening za pusku s optikom:
prvo MK 22lr, koliko je potrebno, bez limitacije u broju hitaca, kutija dvije. Svrha: trigger time and muscle memory. (jeftino)
VK... dok nisam zadovoljan, grupiranjem i puskom. Svrha: provjera municije, dotjerivanje puske, optike, ispravnog polozaja. rijetko vise od 20 komada. nekiput 5, neki put 10. preko 10 komada je najcesce za gust, rjedje za provjeru
Trening za safari, u africi, gdje ranjavanje kosta ko i odstrel i puca se u pirschu, stojeci sa stapa.
- MK 22lr puska, barem kutija po treningu, bilo koje jeftine 22lr municije, pobjeda, bellot standard itd. 50 m.
- VK puska, lovacka, FMJ, barem 20 komada po treningu. uz dovoljno vremena da se cijev hladi.
Trening je Iz pozicije sa stapa, na metu kruznu. 50m, 100m, i Konacno do mete srnjaka na 200 metara, vitalna zona. da svi budu u vitalnoj zoni sa VK, na 200.
Svrha; Za uhvatiti mota prije lova, to ne raditi jednom, nego se poceti pripremati mjesec, dva tri mjeseca prije odlaska u lov. treba nekoliko treninga (barem meni) da se na 200 metara, svi pocnu skupljati u vitalnoj zoni srnjaka na meti na 200 m sa stojeceg sa stapa.
zanimljivo kad si spoemuo pucanje na FTR... stress natjecanja dize napore i ubrzava pad koncentracije.
Moram reci, da je moj dojam da sam najvise mota i iskustva pokupio sa natjecanja, jer natjecanje prisiljava nauciti kontrolirati stres, i kod limitacije vremena vrtiti kalkulacije u glavi.
Kod treniranja za lov, jako puno mi ostalo sa discipline lovackog karabina. u natecanju od svega par hitaca, ali ostane izuzetno iskustvo, pa vjerujem i nesto misicne memorije. (pogotovu za hice sa stapa)
S tim da dodam, sve ovo prethodno, to je iz sretnih vremena kad je drenova bila otvorena. Sad treninga nema.
Sav trening se od zatvaranja svodi na probu prije natjecanja, tu i tamo. slepam se na iskustvo. a i to se topi.
A obzirom na pandemiju, trenutnu situaciju, nema ni natjecanja, pa niti to. cekamo bolja vremena
Koliko god volim klasično drvo, prvi ću reći da nije idealno. Vidio sam njemački karabin, krasno izrađenog kundaka, ali avaj, na vrhu kundaka se s nekoliko metara vidjelo da je desna strana bila proljubljena uz cijev, a lijeva imala procijep 2-3mm. Navodno je trebalo biti slobodna cijev, bez doticaja s kundakom.
Bolje riješenje od solidnog drveta je laminirano drvo, ali ovo što se sad nudi je uglavnom ruglo i sprdačina, šarenije nego haljine ovih cura https://romi.hr/images/uploads/5578/133 ... 2679_o.jpg . Drugi put sam vidio SAKO karabin s laminiranim drvetom, ali tako lijepe, tople boje, da sam i ja, zadrta konzerva, odmah počeo sliniti. Već se misleći kako skupiti lovu, iako nije bila skupa koliko sam misli da će biti, zgrabih ju ko da je već moja. I hladan tuš! Bila je za onih 10% lijevih.
Ima sve kvalitete plasticnog, i sve kvaltiete drvenog, a istovremeno eliminira njihove nedostatke.
Inače, ako ovo nije kič najjeftinije vrste https://www.google.com/search?q=laminat ... 0&bih=1058 , onda sam ja Trump.
Taj Sako koji sam vidio je imao kundak (ne govorim o obliku, nego o materijalu) nešto slično ovom https://www.gunsamerica.com/UserImages/ ... 598602.jpg , možda su "godovi" bili još manje izraženi. Ostao sam paf.
https://albertspawn.com/wp-content/uplo ... land-2.jpg
https://media.mwstatic.com/product-imag ... width=2200
Kao i sve drugo,svakome bih prepustio na volju,zašto ne?
Ovog Hogue sa 2 pilara treba doradit na način da se nahrapavi površina koja će bit u dodiru sa smjesom za beding i uradit komplet beding . Mislim na naležuće površine i trasu cjevi u koju se može a ne mora stavit metalna šipkica radi ukrućenja u beding (da bude zalivena ). Tek onda bi to moglo bit kako treba , ali što se mene tiče ništa se ne može mjerit sa laminatom za izradu kundaka . Jest da za luksuzne klasične lovačke puške za kljentelu duboka džepa orah visoke klase je najbolji ali i najskuplji. Po ljepoti naravno orahov korjen ništa ne može zamjenit.
Jedno bitno upozorenje glede pikatini šina. Navodim iz članka:
"Picatinny rails are usually made out of steel or aluminum. The main difference is the weight; steel is typically 2.5 times denser than aluminum." https://www.optics-trade.eu/blog/alumin ... inny-rail/ .
Ne bih kupio ovaj komentar za mjerodavan. Prijatelj ima VEOMA JAKU PUŠKU, i na njoj pikatini šinu od aluminija koja je s puškom došla. Šina je izgledala otprilike ovako:
Optički ciljnik na njoj je od one vrste koji košta barem koliko i puška. I nakon što je sve bilo u redu neko vrijeme, inače zaista precizna puška, je najednom počela "šarati". Da skratim podugačku priču, i da ne spominjem potrošene naboje povisoke cijene (živciranje pred sam lov se i ne broji), skinu prijatelj ciljnik sa šine i vidjesmo da su se bradavice ispod prstenastih nosača deformirale. Nakon što smo skinuli prstenove sa ciljnika, vidjesmo da se pozna kako su prstenovi ostavili traga na cijevi ciljnika. Srećom, ciljnik je vrhunske kvalitete pa je šteta samo na premazu. Prijatelj se već brusio za novu šinu od proizvođača puške, a ja mu savjetovah da se okani aluminijskih i uzme čeličnu, i to onu bez središnjeg kanala, kako bi dodirna površina sa prstenovima bila što veća i krutost montaže bila što bolja. Šina je slična ovoj:
I kad sam idući put išao na put, nabavim mu šinu koja nam se najviše svidjela. Ukratko, kako ju je stavio i sve montirao, i nakon nekih stotinjak hitaca, ništa se mrdnulo nije. Puška je stalno nosila manje od 15-20mm/100m, makar se pucalo u ne baš idealnim uvjetima. Imali smo postolje za pucanje ali nismo imali tronožni stol već kolut za velike kablove, koji uz to nije vodoravno ležao.
ebiga na karabinu jos nemam optiku smrdala me korona taman skupio djelove i pare a ono karantena i nemog do svog puškara.
a što se tiče pucanja sa glockonkom 19 gen 2 i karabinom (zasad dok nema optike) to je taktičko vježbanje borbenog gađanja tipa sa glokonjom bliska borba i čiščenje terena tranzicija sa puške ( prazna ili zaglavila) na pištolj i takve stvari. a bez laganja majkemi zadnji puta kad smo bili šef i ja u lasu u zg- u prvo odradili periodičnu provjeru a nakon toga ostali sa svojim osobnim pištoljima on hs2000 45 acp i ja ovaj svoj glock i ispucali sveukupno 1000 komada 500 on ponio i 500 ja men otpala opastična orginal mušica prednja od pucanja moro mjenjat nišane al ajd ti plastični su orginal sa pištoljem došli tak da dugo su durali stvarno a onaj čovjek nam je negdje hebo majku poslje kad je čistio čahure.
Koliko je sve to postojano?
zasad drži ok sa time da sam na kraju napičio ko majmun onaj bezbojni mat zaštitni sloj i to su obične akrilne boje al je fora u tome sto kad ti dopizdi u aceton ili nitro bubneš skineš i ak oš isponova.
men prčkat i zajebavat se oko oružija je neka vrsta terapije heh.
Sad,koliko vidim ti si i cijev ofarbao?
Kako se pokazala otpornost boje prema sredstvima za čišćenje oružja?
kad malo vise vremena i koristenja prođe javim kak se ponaša. ak koristiš neka jaka sedstva sigurno ce skinut boju u kracem roku.
uglavnom gledo sam kak zamaskirat pusku i sve ostale opcije su kod nas skupe ko vrag i naiđem na video nekog američkog bivšeg specijalca koji je objasnio zašto ovaj tip farbanja. uglavnom to rade njihovi specijalci a poanta je ta da najjednostavnije i nije trajno te za potrebu neke druge misije mos brzo skinut i ofarbat po potrebi nove misije opet. a u civilstvu je prednost sto se neces dekintirat. i istina rađe bi uložio u nešta drugo. nakom sto montiram optiku skupljam za rusanov poboljšani okidać.
https://www.youtube.com/watch?v=IrjmCkCEdzY
Neka boja dobro prijanja na drvo,neka na metal,plastiku i sada ga ti znaj što staviti gdje?
Zato je najbolja praksa, kada ona pokaže ,to je to.
Gdje se može kupiti?
Ako imaš kakva iskustva ,napiši,možda koja slika?
Nemam baš puno radova sa duracoat-om...iako bi trebao potrošiti učvrščivać da ne stvrdne
Lex i ekipa imaju više iskustva sa duracoatom...
K-17 bi si trebao urediti, samo ne znam da li će biti sa duracoat, gun-kote ili cerakote.
Mislim da bi mi ovo bio idealno rješenje jer htio bih ga uljepšati,a majstori za bruniranje traže više nego mu je neka tržišna cijena.
Za bruniranje računaju 1500 kn !?
Hajde, kako nabaviti recimo sprej ,a za pripremu bih se poslužio svojom prof pjeskarom i alu oksidom od 50 mikrona?
Hvala!
U jednom sloju ili u dva tanka,nakon sušenja prvoga sloja?
Ako sam dobro shvatio vrijeme sušenja je dva sata a oružje se sklapa 24 sata nakon farbanja.
Naravno, ovdje karikirano radi ilustracije.
To se na šini ne smije dogoditi!
Smeće od šine!
Jos manja dodirna povrsina.
http://forum.hr-oruzje.org/viewtopic.ph ... ina#p77855
Kako je Onty rekao da je kvalitetna puška,kvalitetna optika,zašto onda improvizirati sa šinom?
Stavi se kvalitetna i nema problema.
Ja ni na malokalibarku nisam htio staviti kakvu god montažu,nego prepustio Rusanu da napravi i montira te upuca.
I opet je šina otišla,što govori o lošemu materijalu.
Kad pogledaš module elastičnosti metala https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=69647 , i na to dodaš one male bradavice šine od aluminija, i usporediš ih se punom širinom postolja prstenova koji su od čelika, tek se onda vidi koliko je ona prva kombinacija u biti jako klimava. Po mojoj gruboj procjeni spoj čelične šine s bradavicama pune širine i nosača optike je barem 3-4 krući nego onaj s tvorničkom aluminijskom šinom. Jednostavno, nije za usporediti.
Zato dečki, ako vam je puška nešto jače od 223 ili 7,62x39, ja bih se klonio aluminjskih šina i koristio čelične, i to pune širine, bez onog kanal u sredini.
Drugim riječima, svaka čast svim tim novovjekim šinama i kerefekama koje šik izgledaju, ni blizu se ne mogu usporediti sa solidnim, u čeliku kućišta glodanim utorima, poput onih na ČZ, Ruger i Sako karabinima .
Kad bi iznova slagao neku pušku na akcijiod M98 ili M48 obavezno bi čelična šina bila ušrafljena i lemljena za sanduk . Pa ljudi moji suhl montaže su lemljene za sanduk i ako je napravljeno kako treba nikad neće otpast . Uostalom neki koji se takmiče sa puškama na toj akciji imaju upravo takvo rješenje , znači lotana šina i dodatno vijci.
- Moderna puska - sina, moderno rijesenje
- klasicna puska, ala mauser 98, shul ili swenk montaza, klasicno rjesenje.
- ko bas mora i zeli da ima moderna elektronska cudesa.... a sina, nema druge
Nisam ljubitelj aluminija, kao ni plastike, ali pojava aluminija na puskama, dovela je do novih tehnickih rjesenja koja nisu losa.
Recimo ako je sanduk od aluminija, rjesenje je takvo da zarvarac bravi u cijevi, a posljedica je da je puska nesto kraca.
A kad se fino pofarba, ni ne vidi se da je ispod aluminij!
sina u dva reda brijegova, a klinovi na prstenu samo s jedne strane.
Asimetricni prijenos eneregije kod trzaja, plus smanjena dodirna povrsina.
I sad vrhunac sveg bi bio, ovakva aluminijska sina, i tvrdi celicni prsten... ne vidim dugotrjanost rjesenja u tom slucaju.
Glede aluminijske šine, i tu je poanta kolika je dodirna površina. Ako je dovoljno velika, neizbježna deformacija dijelova koji nose optiku nakon ispaljivanja u trzaja ostaje u elastičnoj zoni, i sve se vrati i prvobitni položaj. Ako deformacija aluminijskih bradavica ode u plastičnu zone, eto ti jazluka, deformacija postaje trajna i šina je dobra jedino Ciosu.
https://www.metalsupermarkets.com/7-thi ... num-grade/
dakle, ne postoje samo "obicni aluminij" i "duraluminij"
to je kao da postoje samo "crno željezo" i "čelik"
Kao što postoje i razni čelici ,ali dalo bi se o tome puno pisati.
Tehnologija materijala je obimna tema.
kod materiala po mome mišljenju treba gledati samo Youngov modul što je modul elastočnosti i gde valja hookov zakon.
pisanje o nateznima trdnostima oz Tensile Strength je vrlo krivo i zavajajuče, kad recimo spuhr primerja aluminij i čelik.
gledati treba samo modul elastičnosti, ker kad material prođe ovu tačku elastičnosti, više ne neupotrebljiv i montažu je treba zamjeniti, a netreba da pukne. samo se plastični deformira i više nije upotrebljiva. zato treba gledati modul elastočnosti ili youngov modul.
imho...