Od mene veliko ne. Zašto?

Water line (vertikalno rasipanje) na dalje ovisi o varijacijama brzine i BC i nikada neće biti manji od početne grupe. A ovo oboje ovisi o tome koliko je cijev i početak žljebova gladak (ne previše gladak) i naslage u cijevi ujednačene. Početne grupe također.

Voda otapa garež i može se koristiti za čišćenje cijevi. Ako se garež makne djelomično ta cijev prestaje biti glatka i mijenja se brzina sigurno, moguće i početne grupe.
Ne vidim kako hlađenje vodom može pomoći, osim uštediti koji minut čekanja. Ali vidim kako može uništiti rezultat na 600+m meti, a moguće već i na 300m.

Bilo bi dobro uz ovakve savjete ispucati 20ak metaka u 600m+ metu kroz labradar. Pa nakon hlađenja vodom ponovo. Mislim da bi razlika bila primjetna.

Što se tiče korozije, nema straha ako se nastavi pucati ili ugrije cijev ponovo. Voda ispari.

Vidim i da su u komentarima neki zabrinuti i oko kaljenja, deformiranja... Čelik tek nakon nekih 700C bitnije mijenja strukturu gdje brzo ili sporo hlađenje trajno mijenja svojstva.
Svejedno, u baš vruću cijev bolje ne sipati vodu. Površinski puščana cijev dosegne visoke temperature tokom opaljenja. Tako se i troši erodira vrućim plinovima. To se brzo ohladi, ali svejedno. Veliko ne hlađenju vodom iznutra od mene.

Ni slučajno !

hmm ako se već hoće hladit vodom ne bi li bilo sigurnije imati pvc ili slicnu tanko crijevo visoke toplinske provodljivosti, progurat ga kroz cijev puske pa onda pustit vodu da cirkulira do mile volje. poslje samo izvadis crijevo. voda bez direktnog kontakta,a opet hladi skoro pa jednako

Mislim da je to loša ideja. Većina PVC cijevi ne podnosi temperaturu višu od 60 stupnjeva bez deformacije. Samo bi ti falilo da se zalijepi za cijev.

Nemora nuzno biti pvc, mozda postoji neki polimer koji bi mogao provest toplinu bez da se rastopi. Mozda ne nuzno ni polimer

A možda je najbolje cijev niti pregrijavati. A kada se dogodi, jednostavno je pustiti da se ohladi.

Kome je preša, npr. na natjecanju. Imaju proizvodi za brže hlađenje. Obični ventilator. Stavi se kao indikator prazne komore.

Npr.
https://magnetospeed.com/products-riflekuhl
A ima i drugih.

Ovo sa vodom nije novo. Bilo je vodom hlađenih strojnica. Ljudi ovo sa vodom kroz cijev stvarno rade, ali tu se ne radi o submoa preciznosti na 600+m, a bome ni na 100m.

Na natjecanju ne dolazi u obzir. U svim drugim situacijama, ne vidim čemu žurba. Pustiš da se ohladi, ne treba ni onaj ventilator.
Po meni loša ideja, osim možda u nekoj paničnoj situaciji kada se spašava živa glava.

Ja to sigurno neću raditi. A svatko je vlasnik svoga oružja i tretira ga kako misli da je najbolje.

Vidio sam neku napravu koja ima ventilator i stavi se u magwell, i otamo lagano hladi cijev protokom zraka. to su koristili na nekom natjecanju.

Hlađenje vodom? Da, ali ne na ovaj način. Dakle, izvana može, iznutra ne sa match puškom.
Kada? Za moje potrebe jako rijetko, a i onda jedino kod napuhavanja velikog broja virgin čahura i
nedostatka vremena, strelišta i sl. Nešto poput onoga što rade "najveći"...

https://www.youtube.com/watch?v=xX5iTVreEl8

Koliko se razumijem u metalurgiju kao dipl. ing strojarstva s više decenija radnog iskustva, posebno u specijalnim alatima, ulijevanje hladne vode u vruću cijev je praktično neka vrsta kaljenja. Koji čelici se koriste u Europi za oružje, nije mi poznato, ali najvjerojatnije slično najviše korištenim čelicima za oružje u SAD; 4140 (0.38-0.43% C https://www.azom.com/article.aspx?ArticleID=6769 ) i 416R (0.12% C https://www.crucible.com/eselector/prod ... 416rs.html ). U najmanju ruku, može doći do izvijanja cijevi zbog naprezanja, ili pak do mikropukotina u unutrašnjosti cijevi.

U svakom slučaju, po mojem mišljenju, hlađenje puščane cijevi s vodom niti slučajno. Treba znati da 4140 kali u ulju, ne u vodi, inače dolazi do pukotina. Puhanje zraka da, ali i tu treba biti veoma umjeren, jer 416R je zakaljiv na zraku.

Kako god se sagleda, po mojem skromnom mišljenju, hlađenje puščanih cijevi s vodom kroz cijev je jako loša ideja.

Ako je netko ozbiljan u streljštvu i hoće svesti problem zagrijavanja na razumnu mjeru, jedini izlaz je deblja, teža cijev. Za sve ostale, otvori zatvarač, stavi pušku da stoji uspravno, i pričekaj.

Da Onty, u pravu si. Točno tako nastaje fire cracking. Znači, cijev ne samo da erodira, nego i puca. U početku cijevi je paukova mreža pukotina. Nastaje upravo kaljenjem. Zrno i barutni plinovi usiju površinski i onda se u tren ohladi.

Što se tiče deformiranja, treba je baš dobro ugrijati, da lagano sjaji u mraku. Može se onda trajno deformirati i na zraku.
Ovo sa vodom iznutra ljudi stvarno rade. I ovaj savjet se može naći na više mjesta. Ali to nije upotreba gdje se očekuje visoka preciznost.

Malo off topic.
Što se tiče pukotina. One mogu postati problem. Ja sam baš danas dovršio mali breaking in i test upravo na tu temu.

Već duže osijećam pod rukom hrapavo, a vidim i da gubim brzinu i preciznost, tlak raste. (2100 hitaca kroz cijev). Pod endoskopom sam vidio da su hrapavost izazvale baš pukotine.
Pa sam polirao pukotine, ne malo nego muški, par sati posla. Ali ne baš preglatko jer ni to nije dobro.
Mogu reći da je razlika ogromna. Sve se vratilo kao da je nova cijev, čak i bolje. Trebalo je 70 hitaca da vrati performanse (mali breaking in).
Čisto da znate da oni koji savjetuju čišćenje i poliranje abrazivima ponekad, dobro savjetuju. Stvarno radi i dovede cijev u red.

Možeš li opisati kako si izveo poliranje?

Isto je kao i čišćenje. Isti alati. Uglavnom se koristi JB bore paste.
Ja sam se odlučio za Bore Techov Chameleon gel. Slabiji je, duže traje njime, ali su manje šanse da nešto ode u krivo. Nemali broj cijevi je uništen upravo ovom radnjom.
Ja koristim alat od Bore Techa i krpice baš za tu radnju. Nema improvizacija, potrošene četke, izrezana posteljina... Cijevi su bile uništene najčešće time i/ili pretjerivanjem.

Znači, kada se detaljno očisti. Nastavi se brzim pokretima naprijed nazad po hrapavome. Dok ne krene lagano i glatko, kao na novoj cijevi. Dobro bi bilo imati bore scope i pratiti što se događa. Preglatko tkđ nije dobro, slabo radi i brže se prlja.

Pogledaj što rade u benchrestu i f-class. Stolttom je stavio i link. Uglavnom je u pitanju napuhivanje novih čahura.

Ja osobno ne bih ni to radio. Spriječava pregrijavanje čitavog tijela cijevi, ali ne i onaj efekt koji izazove pukotine, čak ga može i pogoršati.

Ja nove čahure napušem kroz trening. Jednostavno ih koristim kao i svake druge. A cijev ne pregrijavam, nema potrebe za time. Pa tako ni za nekim sustavima hlađenja. Zračno vodeno, svejedno. Ne treba mi niti jedno.

Natjecanje je izuzetak gornjeg pravila. Ja imam kovanu cijev, ventilator bi mogao pomoći.

Hvala za ovo o europskim čelicima. Usput 4340 se smatra jednim od boljih čelika za oružje, alate također ako ne treba veoma tvrda površina ili rezna oštrica.

Napomena: 416 i 416R nisu nipošto isti. Kad je prvi put za oružje upotrijebljen 416, sve je bilo u redu dok se nije ušlo područje u niskih temperatura. Tada se uvidjelo da žilavost dramatično pada i čelik puca, tzv. "hladni lom čelika". Tada se pristupilo izmjeni legure pa je nastao 416R.

Ovo s hladnim lomom čelika se dogodilo s američkim brodovima tipa Liberty, prvi ili među prvima koji su rađeni zavarivanjem umjesto zakivanjem. Sve je bilo u redu dok su ih koristili u Tihom oceanu u toplijim zonama. Međutim, kad su došli u hladni sjeverni Atlantski ocean, čelična struktura, naročito oplata, počeli su pucati.

Inače, kod mene u Zagori se odavno znalo za "hladni lom čelika". Naime, iskustvo je moje suseljane naučilo da ako se jako hladnom sjekirom cijepaju drva, čelik sjekire puca. Zato se sjećam ko klinac da je tata zimi uvijek sjekiru stvaljao u peć, tek toliko da bude mlaka na dodir, tada je bila u redu.

Koga više zanima "hladni lom čelika" (na hrvatskom nisam našao ništa) ali na engleskom ima podosta pod nazivom "steel low temperature embrittlement" https://www.google.com/search?q=steel+l ... s-wiz-serp .

Hlađenje cijevi mitraljeza(Maxim i sl) se odvijalo u komori sa vodom.
Znači ,voda je hladila cijev sa vanjske strane.

Kad smo već kod čelika 4140, važno je znati za jednu njegovu anomaliju. Naime, nipošto ga se ne smije popuštati u zoni oko 650°F (343°C) +/- 250°F:

https://practicalmaintenance.net/?p=1532

Kao što vidite na dijagramu, žilavost je znatno veća kod popuštanja od nekih 350°F (177°C), kad je čak i ivrdoća veća.

Baš zbog ove anomalije, čuo sam od nekoliko kolega da je Boeing u potpunosti zabranio korištenje čelika 4140, pa i za alate. Jednostavno ne žele taj čelik ni blizu.

P.S. Ispričavam se što sam malo zavukao temu u stranu, ali mislim da su ovo korisne informacije.

Tek sad pogledah video. Koji "ekspert"!? Podsjeća me na nekog drugog "eksperta", koji je čak pisao članak u jednom od magazina o punjenju streljiva za revolvere koristeći lijevane olovne kugle. Pa je "vrli ekspert" napao proizvođača kalupa da mu je loš proizvod. Jer, eto, on napunio naboje, a ono kugle "prevelike u promjeru" i nije ih mogao staviti u bubanj revolvera. Tip očito nikad nije čuo za kalibraciju olovnih kugla.

e pa zašto ne. ništa kvarno za cijev. ali puno previše posla...

Polako Marko sa zaključcima jeli štetno za cijev ili ne. Jer ima uvijete koje mora ispuniti.

1. Cijev će se nastaviti koristiti i ugrijati ponovo, sva voda ispari. Tada nema straha od korozije. Ali ako nije zadovoljeno, čađa upije vlagu, stvori i elektrolit, pa dobiješ dvije vrste korozije: jednu okisidacijom i drugu galvansku (bakar-čelik).

2. Cijev ili unutarnja površina cijevi nije pregrijana. Znači temperatura je puno ispod kritične temperature za taj materijal.

3. Voda hladi ravnomjerno i ne dolazi do termičkih naprezanja.

Da, tada se cijevi neće dogoditi ništa. Uostalom, ljudi ovo rade desetljećima.

Mene bode u oko da je to oko "no accuracy bs" savjeta i to za long range. A koliki je taj accuracy. Pogotovo prije i iza hlađenja vodom. Čisto sumnjam u submoa na 600+m.
BTW puška može biti samo precizna. Točan ili accurate može biti jedino strijelac. Nitko još nije napravio accurate pušku.

Meni sam naziv savjeta diskvalificira savjet.

Biti znalac i biti stručnjak nije isto. A ni jedno ni drugo nema veze sa osvojenim medaljama, koje je oko vještine a ne stručnosti.

Spominjati vještinu kao referencu za stručnost, diskvalificira savjete još više.

@jolly

Nemoj se naći uvrijeđen, ali o tom tipu zaista nisam znao ništa, i nakon onog što si iznio i malo više i sam našao, očito se radio o nekom tko ima i te kako uspjeha u streljaštvu. Tu nema spora.

MEĐUTIM, može on biti sve NAJ i SUPER u samom natjecanju, ali uliti vodu u vruću cijev od čelika koji se kale ili u ulju ili na zraku, nitko me živ ne može uvjeriti da taj ima ikakvog pojma o metalurgiji. I onda još dijeliti savjete okolo. Tko mi ne vjeruje, neka uzme komad čelika za kaljenje u ulju ili zraku, ugrije ga i zakali u vodi, pa će vidjeti što će dobiti. Vidio sam više puta što se dogodi zamjenom materijala (to je ono kad se otkine od šipke ili ploče označen kraj, ali nema veze, neki "znaju" koji je čelik), i nakon sve obrade i troška, jave s toplinske obrade što su dobili nakon kaljenja. Ja se ne bih usudio u vruću cijev uliti ulje za kaljenje, a kamo li vodu! Uostalom, i sam sumnjaš u valjanost te metode.

S druge strane, po mojem skromnom mišljenju, Shiraz Balolia https://www.youtube.com/watch?v=xX5iTVreEl8 ZNA što radi kad puca više naboja uzastopno iz posebno prerađene puške sa cijevi koja ima vodeno hlađenje izvana. Također, skrećem pozornost da je on vlasnik Grizzly Gunsmithing, i prodaje tokarilice koje su odlične za puškare https://www.youtube.com/watch?v=mb-RvRe_9-g . Vidim, koristi nazad 4 točke za centriranje, do čega sam ja kao mlad i zelen inženjer došao samostalno, nakon više nego mučne zavrzlame i otpora "viših" koji su gurali metodu s 3 točke.

Doduše, iskreno govoreći, neke druge stvari sam zapazio i ne slažem se s Balolia baš u svemu, ali to nije tema .

Onty. On se na videu vjerovatno nije ni referirao na pregrijane cijevi.

70C je negdje gdje otvara grupe. Problem kod puščanih cijevi je da se ne griju ravnomjerno, ni po dužini, ni po širini. Čelik brzo provodi toplinu, neće to nigdje biti više od 80C već nakon kratkog vremena. Jako se brzo hladi nakon pucnja, zato se i javljaju mikro pukotine.
Vidiš i na njegovom videu da nema pare, koja bi bila prisutna iznad 100C na atmosferskom tlaku. Niti karakterističnog šištanja, koje stvori isparavanje vode pri kontaktu sa pregrijanim metalom.

Hoćeš li zakaliti cijev na 80C ili je deformirati? Ne baš. Treba je više zagrijati.
Vruća voda se inače koristi i za čišćenje cijevi.

On govori o toj situaciji. Ali ne napominje da postoje i druge situacije u kojima može oštetiti cijev. U komentarima se i javio netko tko je ovo izveo na pregrijanoj cijevi i deformirao je. Kako si i sam napisao, uvalio se u nešto o čemu malo zna i poluinformirao je sve koji kanal prate. Što je opasnije od dezinformacije.
Tkđ nedostaje o kojoj razini preciznisti govorimo, gdje je test? podaci? Ili barem neka referenca na iste. Nema ih. Vjeruješ na riječ ili ne. Savjet je upravo o preciznosti i to dalekometnoj.

Hajmo malo o automobilizmu.

- Znalac - Netko tko kao iz topa nabroji sve modele i njihove karakteristike od početka do danas. Uopće ne mora imati vozačku dozvolu i po struci može biti umjetnik i pojma nema kako radi ABS.
- Stručnjak - Netko kome je konstruiranje automobila posao i struka. Uopće ne mora imati vozačku dozvolu i poznavati sve modele od početka do danas. Ali izgradnja ABSa mu je posao.
- Vozač - Netko tko ima vozačku dozvolu i zna voziti. Može sudjelovati i na trkama i osvajati medalje. Ne treba ništa znati o različitim modelima kroz povijest i konstruiranju automobila.

Ovo je bitno shvatiti. Stručne savjete se ne traži od vozača, nego od stručnjaka. Za informacije o modelima se pita znalca. A za savjete o vožnji se pita vozača.

U USA se ovo malo izokrenulo na glavačke, i nije samo oko oružja.

Prvo svega, inox čelici dosta slabo vode toplinu, obični legirani nešto bolje, ali...

Drugo, ako je površina cijevi 70-80°C, unutar cijevi je barem 2 viša, a to već ulazi u zonu popuštanja. Inače, popuštanje se gotovo uvijek vrši na zraku, i nikakd nisam vidio da se nakon popuštanja čelik hladi vodom.

I treće, ako cijev i ode "na kvasinu", to u SAD nije problem. Kod nas, bolje i ne pomisliti. Htio bih na svojoj M67 zamijeniti cijev, ostala bi 8x57. Objektivno govoreći, koliko bi koštalo po nekim informacijama u Sloveniji, bolje mi je kupiti neku dobru rabljenu pušku. Kod nas naći puškara koji bi zamjenu cijevi htio napraviti, malo teži slučaj. Problem je, kad se jednom naučiš na M67, sa svim njenim nedostacima (koje se daju popraviti) nerado ideš na drugu pušku, pogotovo ne ove nove. Tko ima M67, zna o čemu govorim.

Mislio sam i unutra i vani. Nigdje više od 80C.

Ali istina. Cijev se ne grije ravnomjerno i ovo je odokativno nemoguće utvrditi. Zato u prvom postu i pišem bolje ne raditi. Ja osobno na svojoj pušci ne bih nikada. Možda da mi život ovisi o tome.

Ako se čulo šištanje, makar i na jako kratko, to je potencijalni problem.
Ne usipati vodu u vruću cijev i to je to. Bez obzira što neki to stvarno rade. Svašta ljudi rade. Dobro i loše.

Ali mene i dalje muči preciznost na 600+m, jer je video upravo oko preciznosti, nije oko metalurgije. A to nigdje nije spomenuto. Po meni, nije submoa preciznost u pitanju sigurno.

častim novo cijev svakome ovdje, ako mi dokažete da je hladjenje sa vodom ''normalno vručo'' cijev pogoršalo vaše grupe.

Ne trebaš nikome ništa davati.

Stavi metu na 600+m, uzmi svoju pušku. Ispucaj 20 hitaca grupu sa labradarom, ohladi vodom iznutra. Pa ponovo 20 hitaca u metu, bez foulera i sightera.

Onda pogledaš: centar grupe, mean radius, water line... Javi kako je prošlo.
Ako je meta bliže od 1000m, stavi i MV SD. Prije i nakon hlađenja vodom.

Slike meta i log labradara slobodno stavi na ovu temu.

Dok su se mitraljezi u prvom sv ratu hladili vodom, nije bilo problema.
Ali prvi sv rat bio je rovovski i statican, pa tezina oruzja nije stvarala problem. (na pr. vodom hladjeni maxim je imao oko 27.2 kg)

Problemi nastupaju pripremama za drugi sv rat, koji je trebao biti mobilan.
Trazilo se lakse oruzje. (na pr MG 42, 12.7 kg). medjutim se stvara problem zagrijavanja cijevi, a hladjenje je zracno.
Problem rijesen lako izmjenjivom cijevi.

Po mome zakljucku:
Uglavnom, u ovoj temi, nije problem za cijev hladjenje vodom, i po meni kao sta marko 2 marko kaze, moglo bi proci.
Problem je to izvesti na praktican nacin, da bude jednostavno, a puska ostane unutar granica zadane tezine.
Praktican i jednostavan nacin hladjenja vodom ne vidim.

Problem je da tema videa nije hlađenje vodom izvana (koje je izvedeno, ima i link na video u odgovorima), nego iznutra.

Savjet je o dalekometnoj preciznosti. Znači 600+m, sa trenutnim efektom, bez dodatnih radnji. Uspeš vodu, posušiš krpicom i nastaviš kao da se ništa nije radilo. Sve ostane isto.

Čekamo Marka da testira i dokaže da je to stvarno tako. Relevantnim uzorkom i podacima. Novu cijev slobodno neka zadrži sebi.

Kao i u svim stvarima.....tko voli ,nek izvoli....
Nemam razloga prisilno hladiti cijev ,a i nikada ne bih riskirao ni na koji naćin.....

e pa možda i budem, za foro. neču sa labradarom jer imam i normalno previše opreme, ali če biti meta od shotmarkera sa brzinama. ali moram da dobijem ovakvo čašo:



bez ovoga ništa, da voda ne dodje u zaklep, i da držim pušku barem 45° na dole. vode osim u cijevi nigde ne želim.

Mogučnost razlijevanja vode po sanduku,zatvaraču i okolo,je još dodatan problem....

Na 600m nećeš u 284 win vidjeti ni MV SD od 5 m/s. Još će ti držati submoa waterline. Ali neće na 1000m.
Zato pišem i labradar. Ako je meta na 1000m nema potrebe, vidjeti će se na meti. Shoot markeru nije vjerovati.

Da ti pomognem. Kada malo očistiš cijev, hoće li ispucati na istoj brzini i istim SD prvih par hitaca? Najvjerojatnije ne, ali dogodi se da hoće, meni da. Zato se u long range natjecanjima cijevi ne čiste dok se mete ne ispucaju.
Voda je jedno od najboljih sredstava za otopiti čađu. Hladiti cijev vodom iznutra je isto kao da si je čistio, i to nepravilno.

Brzina prvog hica i par idućih je jako bitna, jer je savjet da se ništa neće promijeniti. Ako je POI dolje, onda to nije to. Ali trebaš pucati 1000m ili gledati labradar. Ako treba pucati foulere, opet se cijev ugrije, čemu onda voda.

Kako hoćeš. Ja ne bih riskirao. Pročitaj Ontya, to je već stručnjak. Teško ćeš procijeniti temperaturu unutar cijevi i možeš je oštetiti.

Cijeli video oko kojega se pokrenula tema je dobar primjer površnosti i nestručnosti, bez obzira na prošlost osobe iz videa. Ništa nije naveo, preciznost, koji long range, nije upozorio da se cijev može uništiti. Katastrofa od videa.

Inače, nekada su USA lovci long rangeom nazivali daljinu na kojoj treba početi kompenzirati pad zrna turettima, to bi bilo 300yd i dalje. A zadovoljavajuća preciznost im je 2 moa. I on ti vjerovatno govori o tome long rangeu i toj preciznosti. Da, voda kroz cijev tu neće ništa bitno promijeniti.
Priča o magnum kalibrima iz lovačkih pušaka, to nije submoa.

Nemoj riskirati vlastitu cijev na temelju ovakvih savjeta, nije razumno to raditi.

po mome se cijev neče očistiti, jer sama vode ništa ne čisti.

po onome videu se vidi, da je puška za lov, tanka cijev, sa tvorničkom municijom. dakle 2 MOA.

uvjeren sam da neče biti ništa kvarno sa mojom cijevjom, ako ču ovo napraviti.

Uzmi nešto čađavo i zalij vrućom vodom. Isto će se dogoditi u vrućoj cijevi. Para otapa najbolje.
Vruća voda se i koristi za čišćenje cijevi. Bila je to i procedura u nekim vojskama. Osobito za korozivno streljivo.

Kako hoćeš. Ja ne bih. Neka oštećenja, poput izmjenjenih svojstava (tvrdoća, čvrstoća, žilavost...) nećeš primjetiti odmah. Nego nakon nekog vremena, pa ćeš misliti da si možda prepunjao ili krivo čistio, a zaboravio na vodu od ranije.

Tvoja cijev, tvoja odluka.

voda je otapala soli, koje su se stvorile od korozivnog streljiva i ove soli su upijale vlagu i korodirale cijev; ako sam si pravilno zapomnio.

ogljika i bakra od modernog pulfera i kugli neče voda ništa odstraniti iz cijevi.

3:30 na videu od Jollya.

Nije li ovo vraćanje na tehnologiju iz 19 st kad su maximi bili mahom hlađeni vodom, doduše izvana...

E da,ali o oružju govorimo...