Težina zrna za lov i monolitna zrna
Započeli smo temu kod brze municije za 22. Lr pa da ne sabotiram temu.
Moje mišljenje je da nova konstrukcija zrna koja su monolitna tj. bez olova izrađena iz jednog komada,
najčešće bakar ili tombak CuZn10 ili slične legure postižu daleko bolje performanse na tvrdoj divljači kao što je crna divljač
od klasičnih zrna stare konstrukcije i filozofije velike mase i sporog zrna sa olovnom jezgrom i košuljicom i to iz više razloga.
I to mogu potvrditi sa više od 100 kom. crne divljači , za srneću divljač nemogu tvrditi jer je puno mekša i SP je možda bolji izbor .
1. monolitna zrna lakše mase postižu veću izlaznu brzinu i daju veću kinetičku energiju
2. zbog većih brzina i čvršće konstrukcije ne dolazi do raspadanja zrna kod udara u tvrdo.
3. monolitna zrna deformirajućeg djelovanja a takva su sva za lov povećavaju svoj promjer i zadržavaju masu te
se ne dezintegriraju kao klasičan SP pri velikim brzinama , također ne ostavljaju olovne čestice kroz prostrjelni kanal ako nekog smeta olovo
ali ako imam izbor zašto bi imao olovo u mesu ako nemoram.
4 . ako sve od ovog ne postigne zadovoljavajući efekt u većini slučajeva doći će do prostrjela i do dobrog krvnog traga
a kod klasičnog zrna koje se raspadne i ostane u divljači neće.
Govorim o odstrjelu crne divljači sa monolitnim zrnom manje mase
nego klasično sp zrno znači npr. u kalibru 30. sa 9,7g zrnom ili manjim postići će se bolji rezultati nego sa teškim zrnom
a pogotovo ne sa monolitnim zrnom velike mase, to ne radi- isprobano, jer zbog prevelike mase i premale brzine zrno se jednostavno ne otvori
i nije zamišljeno konstrukcijski da djeluje na taj način.
Barnes ttsx ,tsx ,Hornady GMX, Fox , Sax do težine max 9,7 g u kalibru 30. sa velikom brzinom
i manjom masom nego klasično zrno radi puno bolje rezultate.
Sve ovo pada u vodu ako je hitac loš .
Moje mišljenje je da nova konstrukcija zrna koja su monolitna tj. bez olova izrađena iz jednog komada,
najčešće bakar ili tombak CuZn10 ili slične legure postižu daleko bolje performanse na tvrdoj divljači kao što je crna divljač
od klasičnih zrna stare konstrukcije i filozofije velike mase i sporog zrna sa olovnom jezgrom i košuljicom i to iz više razloga.
I to mogu potvrditi sa više od 100 kom. crne divljači , za srneću divljač nemogu tvrditi jer je puno mekša i SP je možda bolji izbor .
1. monolitna zrna lakše mase postižu veću izlaznu brzinu i daju veću kinetičku energiju
2. zbog većih brzina i čvršće konstrukcije ne dolazi do raspadanja zrna kod udara u tvrdo.
3. monolitna zrna deformirajućeg djelovanja a takva su sva za lov povećavaju svoj promjer i zadržavaju masu te
se ne dezintegriraju kao klasičan SP pri velikim brzinama , također ne ostavljaju olovne čestice kroz prostrjelni kanal ako nekog smeta olovo
ali ako imam izbor zašto bi imao olovo u mesu ako nemoram.
4 . ako sve od ovog ne postigne zadovoljavajući efekt u većini slučajeva doći će do prostrjela i do dobrog krvnog traga
a kod klasičnog zrna koje se raspadne i ostane u divljači neće.
Govorim o odstrjelu crne divljači sa monolitnim zrnom manje mase
nego klasično sp zrno znači npr. u kalibru 30. sa 9,7g zrnom ili manjim postići će se bolji rezultati nego sa teškim zrnom
a pogotovo ne sa monolitnim zrnom velike mase, to ne radi- isprobano, jer zbog prevelike mase i premale brzine zrno se jednostavno ne otvori
i nije zamišljeno konstrukcijski da djeluje na taj način.
Barnes ttsx ,tsx ,Hornady GMX, Fox , Sax do težine max 9,7 g u kalibru 30. sa velikom brzinom
i manjom masom nego klasično zrno radi puno bolje rezultate.
Sve ovo pada u vodu ako je hitac loš .
Neki se raspadaju i kod srnjaka,neki ne,a neki i solidno penetriraju...
A postoje i konstrukcije zrna koje su i tvrđe i pogodnije za crnu divljač.
Javljmo se sa planete zemlje!
Da li nas cujes, na HF kanalu?
SP ima svoju funkciiju i nista mu ne fali u umjerenim kalibrima ispod 800 m/s.
Sta brzina zrna raste preko tog slazem se da se treba naci kvalitetnije zrno.
Tvrdoca i kontorlirano razlijeganje zrna, kod pravilnog izbora metka ide sa porastom brzine zrna i porastom mase i otpornosti divljaci.
To je sva filozofija. Ne mora premium metak da bude uvijek i za sve, pogotovu za manju i meksu divljac.
Ja konkretno za srnjaka koristim brzo ekspandirajuci ballistic tip.
A-frame koje spominjes je dvokomorno zrno kotroliranog razlijeganja sa bodniranim vrhom (dvije tehnologije kotnrole ekspanzije), za najtvrdju divljac, nema ga potrebe trpati u sve.
Konkretno, ja sam A-frame sebi spremio za Afriku, kad odem slijedeci put. Ali za lov po HR mi ne treba
Drugi pristup je sporo i tesko.
AKo imas neki spori 9.3 za lov, sve je dobro. Pa cak i dosta proizvodjaca ima jedio teilmantel ili softpoint za ovaj kalibar.
Kod velike mase i male brzine ne treba se brinuti oko premium zrna. Jeste simpaticno, ali nije neophodno
A sad malo o zemaljskim problemima, koje opterecuju stanovnike zemlje, posebno u Hrvatskoj.
Da objasnim drugi dio problema lovacke balistike.
Besparica u Hrvatskoj je faktor, i nazalost, mnogi ce kupiti najjeftiniji metak. to je soft point.
Tome pridonosi nedostatak obrazovanja u lovstvu - malo je ko uopce cuo ili naucio razlikovati posebne konstrukcije zrna, a sturcnih tekstova casopisa i knjiga nema o lovackoj balistici.
I onda ko da zbrojis 2+2 ljudi kupuju najjeftinije.
(da, lako ces naci tekstove o municiji na stranim web sajtovima, sta je najbolje, za onoga ko zeli uciti - a to je obicno mladja generacija, ali velika vecina lovaca starije generacije uopce nije zainteresirana oko tog da previse razbija glavu, to ti je realnost u HR, zato ja cesto skidam kapu vama slovencima jer i kad hobi imate, njemu pristupate ozbiljno i odgovorno i obicno kupujte prave stvari, kao da vam je to profesija, a kod nas je realnost na terenu malo drugacija)
BC nije toliko odvisan od mase, nego je od dužine i oblike. a tu su monolitna naprednija i sa boljim BC, a klasični SP stariji dizajn sa lošim BC.
Masa se dijeli sa diametrom zrna na kvdrat i faktorm oblika zrna ugrubo receno tako da nisam bas siguran da masa nema znacajan uticaj na B.C ali trebalo b sad racunati da vidimo koliki je taj uticaj.Teza zrna slicnog oblika i duzine u odnosu na kalibar obicno imaju bolji B.C.
E sad, koliko je taj uticaj mase velik stvarno ne znam.
Medjutim za lovne udaljenosti do 200 metara, relativno nevazno.
Drugo pitanje je efekat monolitnog zrna na trosenje cijevi.
(takodjer mozda nevazno za lov, ali ako monolitno zrno dodje u streljastvo - uz visoki BC - ovo pitanje dobija na vaznosti)
Trosenje cijevi i dvije konstrukcije monlitnog zrna:
Konstrukcija moze biti takva - klasicnog oblika, dakle konusni glatki oblik, i za ovakva zrna sa velikom povrsinom nalijeganja na cijev govorilo se da izrazito trose cijevi.
Modernija zrna imaju vanjske radijalne prstenove koji malom povrsinom nalijezu na zlijeb, i time smanjuju trenje i smanjuju trosenje cijevi.
Kod lova, kod izbora monolitnog zrna za lov biramo, ekspanziju ili penetraciju.
Po tome monilitna zrna mogu biti:
- EKspandirajuca, kao TSX - nacin otvaranja svima poznat. u 4 ovnovska roga
- ili neekspandirajuca, zatupljenog profila. O ovome se malo spominje na nasim prostorima jer je ovakvo zrno nepotrebno kod nas.
Medjutim, zatupljen oblik, duguljastog zrna, velikog SD, neekspandirajuce - ima karakteristiku velike probojnosti i stabilnosti u prodoru u jednom smjeru. Stabilno je u ciljnoj balistici, i prodire pravocrtno bez tombanja. Kad treba preko metra penetracije koristi se ovo.
A penetracija treba za najvecu africku divljac i zato je izmisljeno. (frontalni hitac u glavu na slona, ili hitac na bivola u dijagonalnom polozaju)
Druga je uloga neekspandirajuceg monolitnog zrna je univerzalnost radi trofejistike, gdje se monolitno neekspandirajuce koristi za svrhu prema opisanom u all round safariju-bivol plus stepska divljac, u lovu sa jednom puskom, na pr kod 375 - pokazao se jako dobar za odstrel sitne divljaci jer radi malu rupu i sacuva krzno za dermopreparat. kao fmj. (Jackal, steinbock, pavijan itd)
Iz onog sta sam o tome do sad procitao, izgleda da je mit o potrosnji cijevi kod monolitnih zrna upravo dosao od prvih monolitnih zrna, neekspandirajucih, koji su bili glatkog konicnog obilka naprijed zatupljenih, za tropske kalibre.
Kasnije se preslo na izradu ovih zrna sa radijalnim prstenovima koje smanjuju trenje, i bolja su za cijevi.
U ovoj prici jos treba jednu stvar uzeti u obzir, a to je da su se cijevi starih pusaka kad se mit o ptorsnji cijevi stvorio - pred 50 i vise godina trosile brze nego moderne chrom moly cijevi danas.
Ovo je sto sam pokupio iz literature, ja za sad ne koristim monilitna zrna pa ne mogu tvrditi na osnovu iskustva. Ali napominjem u svrhu teme.
Na ovom linku imate orijentacijsku računicu za vijek trajanja cijevi (preciznost). Apsolutni brojevi mogu varirati od cijevi do cijevi, ali odnosi među različitim punjenjima su dobri i provjereni praksom više puta.
https://pierrevanderwalt.com/elementor-3527/
Utori na zrnima su radi smanjenja tlaka. Monolitna zrna teže ulaze u žljebove, što rezultira većim tlakovima.
Prljanje cijevi bakrom, jako ovisi o tlakovima i režimu paljbe. Visoki tlakovi i temperature povećavaju količinu bakra u cijevi.
(Isključujem cijevi sa oštećenjima i/ili greškama u proizvodnji)
Na umjerenim punjenjima se bakar zna i stabilizirati i uvijek je slična količina unutar cijevi u pitanju. I kada ga se očisti, brzo se vrati na "ravnotežu" i tu stoji. Obično ga je najviše na dijelu cijevi gdje su tlakovi i temperature najveći. Kada odeblja, zrna ga razvlače po čitavoj cijevi.
Sa čađi je slično. Ali se ne stabizira. Cijev se brže ili sporije prlja, a naslage su mekše ili tvrđe.
Kako naslage rastu, tlakovi rastu i cijev se brže troši radi viših tlakova i temperatura.
Nije do monolitinih zrna, pogotovo ako imaju žljebove. Nego do punjenja i čišćenja cijevi.
U početku ljudi nisu odmah primjetili problem sa visokim tlakovima kod monolitnih zrna. Danas se zna. Ne ih prepunjati, obratiti pažnju na količinu bakra u cijevi, i biti će OK.
ovi kalkulatori su napravljeni za takmičenje i takmičarsku preciznost. to je recimo 20 šusova u redu da je cijev vruča kad se pali i da treba preciznost 0,3 MOA.
a kod lovaca je samo 1 šus, možda 3 za redom. dakle streljano na hladnu cijev. => cijev če izdržati ×10 od ove formule.
a preciznost kod lovaca da polože pristrjel je recimo 3 MOA. => dodatnih ×10 od ove formule.
dakle lovačka cijev če izdržati 200.000 šusova za normalnog lovaca...
2 moa će držati jako, jako dugo.
Isplati se i lovcima koji sami pune. Radi taktike čišćenja. Što je broj u programu manji to je vjerovatnost upotrebe agresivnih solventa za čišćenje veća.
Nije mi palo sa neba. Naučio sam na teži način. Trenutno mi je dovoljan Ballistol i nježno čišćenje za sve. Ako se vrarim na staro, maksimalna punjenja. Posla za abrazivne paste i amonijak koliko želiš. A mikropukotine na prijelaznom konusu samo rastu i rastu.
Trenutno, već više stotina metaka ne vidim nikakve promijene na konusu.
Sve je do "ravnoteže", tlakova i temperatura. Nema veze se tipom zrna.
Takodjer vanjski radijalni prsteni smanjuju potrosnju (trenje )- a radijalni prsteni na zrnu jesu konstrukcija zrna.
I neki proizvodjaci tvrde da njihov tip zlijeba takodjer smanjuje potrosnju cijevi. Na pr. MRR kod sabattija, ali vjerojatno i drugi.
Zatim obrada cijevi, zavrsna obrada je vazna, i za najdulji vijek cijevi polirana cijev traje najduze, dalo bi se raspravljati zasto, i gdje prestaje mehanicki proces a pocinje kemijski ili termincki.
Uglavnom, previse je faktora oko tog, ovime se bavi znanstvena disciplina tribologija ( grcki. tribos: trenje, trosenje).
I konstrukcija i materijal zrna, i materijal cijevi ima sigurno svoju ulogu, s time da je danas tehnologija daleko bolja nego prije, pa su i cijevi dugotrajnije. Dakle, ja mislim da postoji mogucnost da tvrjde monolitno zrno, mozda i trosi cijev vise, dakle, mogucnost postoji. Za lov, nevazno, ali imati na umu
Ali, da se vratimo na temu, pa nastavite sa monolitnim zrnima.
Tvrđe zrno = teži ulazak u žljebove, a time i tlak i temperatura za ga ugurati.
One strugotine uzduž cijevi nastaju nakon loma tvrdog grafitnog sloja i guranja zrnom pod visokim tlakovima i velikom brzinom, ne od samog zrna.
Ugljik stvara najtvrđi materijal, dijamant. Tvrde odlomljene naslage ugljika stružu cijev. Zato ja prljavu četku ne vraćam u cijev, nego prolazim čistom četkom u jednom smjeru.
Sve se da kompenzirati punjenjem. Konstrukcijski sa žljebovima na zrnu i/ili cijevi. 5R užljebljenje također manje deformira zrno, pa je tlak niži.
Reći da monolitno zrno brže troši cijev samo zato jer je monolitno nije potpuno točno. Postaje točno tek kada narastu tlakovi. Nije do zrna nego je do tlaka. A tlak može narasti iz više razloga, monolitno zrno je samo jedan od inputa.
Cijev svima na kraju izgori, to je puno brži proces od trošenja materijala prolaskom zrna.
A koliko vidim pod endoskopom. Stvori se na žljebovima tanki tamni sloj jako tvrdog grafita (gladak i sklizak), tako da zrno niti dotiče metal, pa ga niti troši. Dok je sloj tanak, radi dobro. Ako zadeblja, treba ga stanjiti da ne podiže tlakove i ne lomi se. Vidi se to i bez endoskopa, brzina počinje rasti i nestabilna je. Ako se pretjera u nečišćenju prošire se i grupe.
Previše čišćenja opet proširi grupe dok se ne vrati "ravnoteža", povećava se broj opaljenja, time i potrošnja, bez potrebe.
"Ravnoteža" nije mit. Vidim je. Postoji razina naslaga u kojoj cijev radi jako dobro uz minimalna oštećenja i sporo prljanje. To sam sebi zadao kao cilj, držati je tu. Za koroziju je bitno držati nauljeno i dalje od vlage.
Isplati se uložiti u endoskop. Ali samo kao za alat za učenje i promatranje. Ni u kom slučaju kao dijagnostički alat za detaljnije čišćenje ili popravke, samo će napraviti još gore. Na kraju i uništiti cijev.
Tek sa njim ćete vidjeti pravo stanje cijevi i koliko naslaga ima. Redom jako tvrdih naslaga koje ne idu ničim drugim nego agresivnim solventima i snažnim četkanjem. A nema potrebe, dok se naslage ne vrate nazad, cijev ne radi dobro. Jednom kada se dobije stabilan sloj, bolje ga je održavati, nego uklanjati i praviti novi.
Možda se čini da nema veze sa temom, ali ima itekako. Monolitna zrna sama po sebi neće naštetiti cijevi. Ali ako su krivo konstruirana i napunjena, hoće. Zaista će povećati potrošnju cijevi i prljanje (osobito bakrom). Nije do zrna, nego do konstrukcije cijevi/zrna i barutnog punjenja.
Možete imati i monitna zrna u bakrenoj ili mesinganoj izvedbi. Mesing manje prlja. Bakar ima veći BC.
Dakle, DGX - dangeorus game expanding - bondirani soft point
I, DGS - dangerous game solid (monolit, neexpandirajuci)
Isto punjenje, ista masa zrna, u istom kalibru, i u teoriji ista tocka pogotka.
Ideja je iz expresice (ili iz karabina) puknut prvo soft point (DGX) a ako ranjena divljac krene bjezati, i bude pod nepovoljnim kutom uputiti drugi hitac DGS za maximalnu penetraciju uzduzno ili dijagonalno kroz tijelo divljaci kad je u nepovoljnom polozaju. A DGS i DGX trebali bi imati istu tocku pogotka u odnosu na upucavanje.
Za karabine lakse izvedivo, ali za expresice i radi njihove regulacije cijevi, i cijele problematike expresica ovo je vrlo ambiciozan zadatak za proizvodjaca
Sad, za odlikasa balisticara koji zeli znati malo vise, i kome se da istrazivati nek pogleda specifikacije oko BC i SD ova dva tipa zrna, koja su zamisljeni da budu cim slicniji, pa bi se moglo mozda zakljuciti nesto o masi i SD i BC kod razlictih tipova materijala.
Po toj bazi, nema razlike u BC, masi, dužini... iako su od drugačijeg materijala.
Svejedno. Na BC utječe hrpa parametara. Materijal košuljice, krivulja nosa, rupica na vrhu, boat tail, masa, SD itd. itd.
Zadnjim istraživanjima doppler radarima, baš Hornady je primjetio i utjecaj tipa baruta, čak i plinske kočnice.
Za eksternu balistiku, najbolje se prebaciti na novije CDM i PDM modele koji se zasnivaju na stvarnim mjerenjima doppler radarima. Rezultati i analize su znatno preciznije i pouzdanije, a odraz su stvarnog metka i puške u upotrebi.
hornady nije ništa novoga primjetijo, jer TOČAN BC je različit iz svake puške! BC koji je zapisan na kutiji, je približna ocena, a pravi BC je različit i iz svake cijevi je DRUGČIJI! naravno da na (2) 3 decimalko i dalje, ali tako je. zato tebi ništa ne znači custom curve, jer to je custom curve za točno določeno puško i njezinu brzinu kugle.
Pa valjda svaki sportski strijelac zna da se za supersonicno match zrno treba teziste pomaknuti cim vise nazad.
Dakle supljina je za pomicanje tezista cg zrna nazad za match metak.
Eto ja blesav mislio da se baš BC mijenja sa brzinom, a custom curve ne. A za kjoeg vraga imaju 2. CDM i PDM.
Medjutim, postoji balistika supersonicnog zrna, i onda se tu rade varijacije (citaj "splitting hair, i dlaka u jajetu da bi oblik bio cim idealniji") dakle varijacije oko oblika boat taila i rupice na vrhu, te oblikom ogivala - zakrivljenostii zrna (tangentna, sekantna i hybridna oblika).
Ali zapravo trazi se duguljasto zrno malog draga sa tezistem pomaknutim nazad. Ovo u jednom trenutku probije slojeve formiranog tlaka zraka, koji se poslazu kao zid - pa se to zove popularno probijanje zvucnog zida. ( a za probijanje treba spicasti duguljasti oblik)
Kod brzina manjih od brzine zvuka tu se preferira cilindricno tupo zrno.
Opisno, receno, ne probija se barijera, nego zrno oblikom glumi oblik kisne kapi kod malih brzina
probijanje zvucnog zida, te ponasanje subsonica dolje na slici.
Inace udaljili smo se od teme, budite ozbiljni, pisite o monolitnim zrnima.
Da čujem argumente iz stvarnog lova i života zašto monolitna zrna nisu dobra u odnosu na klasična SP
i znam da postoje bonded zrna kao Nosler Accubond ili dvojezgrena kao Nosler Partition H mantel i sl.
Moje mišljenje je da su bolja iz razloga što zadržavaju masu ,povećavaju promjer i tvrđa su u odnosu na klasična zrna .
Konstrukcijski lakša zrna sa većom brzinom daju veću energiju i bolje djeluju na cilj.
Vepra propuca ,polomi sve unutra i izađe van ostavlja bolji krvni trag.
I idemo u korak sa vremenom i novim trendovima za manje od 10 tak godina olovna zrna bi mogla otići u prošlost
i to je jednostavno tako htjeli mi ili ne EU radi svoje .
i poprilično je tvrđi od spca- . Najveća mana mu je to što je PPU pa su rezultati sve samo ne ujednačeni.
Možda ako imaš samo zrna pa da sam napuniš bilo bi bolje nego original tvorničko jer ja nisam uspio
složiti neku zadovoljavajuću grupu sa tim metkom.
To zrno ima tako malo olova u sebi da to nije problem.
Inače, koliko se sjećam u knjizi "Lovstvo" Ive Čeovića sam još ko klinac našao da je stari njemački standard bio "odličan" za lovački karabin koji je nosio nekih 5 cm na 100 metara. Ako netko ima tu knjigu, molio bih ga da to provjeri.
To je otprilke isti standard koji se primjenjivao za selekciju mauser 98 sniper u ww2. (ref book "German Sniper 1914 - 1945", autor Senivch Peter R), odnosno isti standard za puske Lee enfild, koje su birane kao preciznije za opremanje sa optikom u WW1: (ref book: Sniping in France, autor Hesketh Prichard)
Ovo se odnosi na vrijeme dok su se puske radile bez uplivane cijevi.
kad je krenula proizvodnja uplivavanja cijevi (puno jednostavnije, i jeftinije za proizvodnju) pocela je rasti preciznost tvornicke puske, sa prethodnih 2 MOA do danasnjih 1 MOA.
2 MOA je dugo bio prihvaceni lovacki standard i mnogi autori ovo citiraju.
Grupa 3 metka od jutros.PPU GROM na 100m,naslon krov od auta i 4x optika.Oko 34mm.Ovo nije ni lose.Ne znam koji mu je k jutros?Grupa ide malo lijevo jer je puska upucana na SPCE.
Rijec je o M67, lovacki karabin, njemacka ubrzica, safari preklopni nisan 100 i 200 m, rucica zatvaraca pacji kljun, 8x57, mauser akcija, leptir kocnica, foreschnabel na potkundaku.
To je bila manja serija prije m70.
U doba opce nestasice lovackih karabina u Jugi, i razgrabljena medju ljudima koji su po bilo kakvoj vezi mogli doci do te puske.
Nema je puno.
Sjecam se jednog oglasa na Njuskalu, covjek ju je prodavao, i opisao kao "karabin koji Tito poklanjao politicarima"
Ovo na forumu jos nismo komentirali.
Zivo me zanima tip, dubina ili profil uzljebljenja cijevi za takvu pusku, i po cemu se razlikuje od klasicne puske?
https://www.steyr-arms.com/en/hunting-rifles/lead-free/
Grom je promoviran nešto kao ABC tip zrna,ali uopće ne funkcionira tako.
Jednom se razleti,a bilo je i slučajeva da se uopće ne otvara.
Ne znam,ali ja ako nemam povjerenja u alat,ne osjećam se dobro...
Imaš puno zrna koje rade i precizna su npr. Barnes,Fox , Lapua naturalis, Hornady GMX
i sve to drži grupu u nokat za razliku od Groma koji je poluproizvod i krajnje je vrijeme da evoluiramo
na modernije tehnologije.
Ali jako puno drugih faktora dodatno igraju ulogu.
https://www.youtube.com/watch?v=qP4PBnX6cZ8&t=1038s
Deblja cijev će tražiti veći broj metaka da se zagrije do razine kada otpusti zaostala naprezanja. Veći masa/volumen = više energije potrebno da postigne neku temperaturu. Tj. treba veći broj metaka.
Što se tiče titraja. Amplitude tanje cijevi su veće, radi manje krutosti. Jednom kada je van noda, tanja cijev će imati veće grupe, jer su amplitude vibracija veće.
U teoriji, tanja i deblja cijev bi trebale jednako grupirati sve dok su:
- jednake kvalitete
- zaostala naprezanja nisu oslobođena ili su obje savršeno umirene.
- metak je u nodu.
BTW Malo sam bacio oko na PPU Grom u .308 Win. On traži 1:10" twist, ako mi je baza točna. Na 1:12" Statička stabilnost je 1 i manje. To je nestabilno, naravno da su grupe veće.
zanimljiv test: https://thefiringline.com/forums/showth ... p?t=530927
Sta je to nod?
Jedan stari strijelac mi je rekao da usklađivam parabolu. Jeli to pravilni termin, pojma nemam.
Radi se o tome, da se brzina zrna kroz cijev uskladi sa prvim titrajem koji nastaje izgaranjem baruta. A koji mijenja kut izlaska zrna iz cijevi (širi grupe). Najjednostavnija indikacija je putem vremena provedenog u cijevi.
Mnogi strijelci koriste ovo sa uspijehom. I ja svoje metke pravim vodeći računa o tome, rezultat je dobar.
Koga zanima više.
http://www.the-long-family.com/OBT_paper.htm
U privitku imaš puno ozbiljnije istraživanje od forumskih.
Moraš uskladiti statičku i dinamičku stabilnost da bi dobio maksimalnu preciznost.
Na kratkim udaljenostima dok se zrno njiše, neće širiti previše. Jednom kada zrno zauzme kut, počinju problemi. Ovo je na primjer eliminiralo stari 168gr SMK iz long range natjecanja.
Lapua je razvila jednostavan alat za provjeru. Ne trebaš biti na razini eksperta za ga koristiti. Ali je samo za Lapua zrna.
https://www.lapua.com/lapua-ballistics- ... stimation/
Opet smo se udaljili od teme.
Više je metoda kako ga naći. Ja sam ih kombinirao sve. Tako da dovršim cijeli postupak unutar 50-70 metaka i 3 odlaska na streljanu.
1. Korak Odabir stabilnog zrna. OBT metoda i ovisno o njoj nabavka komponenti.
2. Korak Odlazak na streljanu i OCW metoda. Provjera izgaranja ES/SD.
3. Korak Odlazak na streljenu i fino podešavanje CBTO. Grupe i ES/SD
4. Korak Odlazak na streljanu i ladder test na 300m. Provjera jesam li zaista pogodio nod.
5. Korak Provlačenje metka i meta kroz analizatore. I ovisno o tome, finaliziranje laboracije.
5 dana i metak je gotov. Dalje je brzi i jednostavni reloading istog metka.
ajd sad objasni meni, dinosaurusu sa planete zemlje, is perioda mezozoika, jurske balisticke ere - kad su jos meci letili u paraboli:
1. Sta je to OBT?
2. Sta je to OSW?
3. Sta je to CBTO?
4. Sta je to ladder test?
5. Kakvi analizatori?
OBT = optimalno vrijeme zrna u cijevi. Ranije sam dao link. Ja ga koristim na način da provjerim u Quick Loadu (nakon što je konfiguriran) mogu li sa određenim komponentama uopće doći do noda. Odnosno, isplati li se uopće kupovati te komponente i trošiti cijev na testove.
OCW = Optimalno punjenje. Znači punjenje se pomiče u malim koracima i traži se mjesto gdje male promijene u punjenju ne mijenjaju brzinu. Varijacije brzine su jako male, a vertikalno rasipanje, na meti, promijenom punjenja ne postoji.
Usporedba sa OBT, obično bude jako blizu.
CBTO. Dužina metka od mjesta gdje zrno dotiče žlijebove do dna čahure. Za podesiti fino harmonike mali pomaci u CBTO ili jumpu mogu napraviti veliku razliku. Ja jump koristim samo kao indikaciju pozicije gdje se nalazim. CBTO mi je važnija mjera, jer se ne mijenja sa trošenjem cijevi. Igra ulogu i zrno. Izbjegavam zrna sa sekantnim prijelazom, npr. VLD koji traže mali jump.
Cilj je promijenama pronaći najmanju grupu.
Ladder test je provjera vertikalnog rasipanja na meti u odnosu na promijenu punjenja i CBTO. Kada je nod savršeno pogođen ne postoji vertikalno rasipanje na 300m (SD i ES imaju mali utjecaj na toj daljini, a vrijednosti su im jako male).
Naravno, sve ovo se radi nakon što je puška i optika temeljito provjerena. Cijev u dobrom stanju. Pucano uvijek na istoj temperaturi za izbjeći pomutnju usljed zaostalih naprezanja od obrade cijevi.
Treba imati i precizan kronograf.
Analizatori su specijalizirani softveri za obradu grupa na meti i računanje rasipanja. Provjera vanjske balistike, izrada PDM modela i sl. Puno toga odradim sam u Excelu, tražeći točku u kojoj su grupe OK, a male greške u reloadingu ne prave bitnu razliku.
Dubinom zrna smanjiš grupe.
Ukratko.
Punjenje podešavaš dok male promijene u težini. npr +- 0.01g ne prave razliku u brzini a varijacije brzine su jako male.
Brzina će obično biti blizu one u Quick loadu, punjenje se može dosta razlikovati.
Dubinom tražiš najmanju grupu gdje su istodobno varijacije brzine minimalne.
Kada se oboje pogodi (punjenje i dubina), to bi trebao biti nod. Bez puno mudrolija i teoretiziranja. Jednostavno je.
Prvo punjenje, onda dubina. Rezultat su male grupe i varijacije u brzini.
Mislim da je ovo pocetak jednog divnog prijateljstva!
A kada su u pitanju rezultati sa puškom, daju se čuda napraviti.
Nije ovo što pišem komplicirano. Ovako, opisano tekstom, zvuči komplicirano. Ali kada bi vidio što radim, jednostavno je i ne treba previše ulaziti u detalje. Samo se treba držati uhodanih metoda i naučiti precizno pucati (streljačke vještine). Ljudi prave vrhunske metke a da o balistici jako malo znaju.
Problem je da traži precizne i skupe kronografe. Za pro level bi bilo poželjno i mjeriti tlakove, vremena... zaboravi Quick load.
Najpreciznija točka je, barem meni, redovito neki šiljak koji traži jako konzistentan metak. Znači, skupa reloding oprema ili puno rada jeftinijom opremom. Bolje je skuplje, ako se može.
Za hobi level, bolje odabrati nešto što olakšava rad. Meni je izbor bio između 0.15 MOA (jako osijetljivo) i 0.25 MOA gdje male greške ne vidim, a imam i 0.6mm ekstra za potrošnju cijevi. Znači, par tisuća metaka ne treba ništa dirati (režimom trošenja koji imam trenutno). Kako jump raste, nakon nekog vremena ću primjećivati run out metka, ali trenutna oprema mi ne stvara veliki run out, tako da je to OK.
0.15 i 0.25 je oboje daleko iznad mene. Rezultat će ovisiti o meni, a ne o tih 0.1 razlike. Odabrano 0.25 i olakšao sebi reloading i puškarski dio poprilično. Fokus na streljaštvo.
Ne postoji literatura o modernom streljastvu.
U vecini slucajeva, streljastvo se u teoriji bazira na knjizi "sportsko streljastvo", vojnoizdavacki zavod, 1976, grupa autora.
Odonda nije izaslo u HR nista vrijedno spoemna.
Da se razumijemo, ova knjiga je vrhunska, (doduse kopija knjige "Competitive shooting: ruskog autora Yur'yev-a), ali za sad je malo zastarjela, pokriva zrak, mali kalibar (zastava i CZ), m 48, te pistolje i revolvere prisutne do 70 tih godina. Sistem rada trenera za sportasima u toj knizi je zamisljen kroz prizmu klubova iz bivseg sistema, kao i organizaciju natjecanja na velikim streljanama - koje god da su bile postojece na teritoriju bivse Juge.
U medjuvremenu, niko se nije potrudio tiskati nesto modernije, sa novim disciplinama streljastva.
Inace, stavio sam pred par dana na forum klasicno streljastvo prijepis teksta za trenere Gorana Popovica, (35 godina star izvornik), malo moderniziran. Nek se nadje kome treba, i vidim da lijepo to ide, vec ima dvadesetak downloada.
Drugim rijecima, HSS kao najstarija streljacka organizacija, ne bavi se trivijalnim stvarima kao sto je neka, boze oprosti, literatura za struku. Imaju pametnija posla (na pr najnoviji pr. izbori u tajnistvo - procitati s njhovih stranica zapisnik 14. sjednice IO - skandal sam po sebi).
A noviji savezi, tek se trebaju pokazati na planu izdavastva.
Uglavnom, kulutra i edukacija sportskog streljastva kod nas u teoriji, bazirana je na internetu ili stranoj literaturi. Onda imamo novu forumsku terminologiju kakvu imamo, pa se ja onda svaki put malo nasalim sa novim izrazima, sa bespuca inetrneta!
Dakle, moj prethodni tekst, je satira, prema izdavackoj neaktivnosti streljackog saveza, koja se jos bazira na knjigi iz Juge, koju nalazimo po antikvariatima
jer sa štome se mi ovde bavimo? streljačkim sportom od krajnog početka do mete. znači sami si nađemo pušku/cijev/akciju, sami si nađemo i napravimo metak, a onda tek počinje pravi trening, koji je napisan u tom knjigama.
a da ti odeš u ISSF ili MK streljanu, ti kupiš pušku, kupiš streljivo i pucaš. ne trebaš ništa znati o pulferu, kapslima, annealingu, nodovima, jer kupuješ gotovu opremu i samo pucaš. a mi sirotinje sve moramo sami napraviti
tako da knjiga možda ni zastarela, samo nije opisan čitav proces kroz koji ide današnji hobi strijelac u svijetu.
Ali taj dio onda treba nanovo tiskati - a to niko ne tiska.
Zato nemamo nikakve literature. Pod nikakve - mislim NIKAKVE, zero, nula, nada, zilch!
Medjutim, sustav sporta je drugaciji, koji je tamo opisan.
Mi se danas bavimo modernim disciplinama, na drugaciji nacin, i potrebne su druge vjestine i znanja.
Na primjer:
Na natjecanju u Osijeku, Grom, 297 nastupa. (neformalni turnir iz snajperske puske)
Na drzavnom natjecanju iz PAP ili M48, varira od 15 do 30 tak nastupa, prosjek.
To ti je indikacija novog vremena, opreme, i onog sta se desava, gdje sportsko izdavastvo kasni, i ne prati. A strijelci su samouki.
A da ne spominjem, IDPA i IPSC koji uzima sve vise zamaha.
Napredkom tehnologije je došlo do pomicanja daljina. Kao i do činjenice da se strijelci bave puškarstvom da bi imali bolji rezultat. Nije zato puškarstvo postalo streljaštvo, i dalje je puškarstvo.
Streljaštvo počinje od trenutka kada se metak i balistika završe, a krene se sa streljačkim vještinama.
Nama nedostaje novije literarure iz puškarstva. Ja je ne nalazim, zato su mi hrvatski pojmovi nepoznanica.
Nego. Da se vratimo na temu. Lov, monolitna zrna i težine. Tema je zanimljiva i dobro je čuti iskustva. Možda su u pitanju zrna kakva ćemo morati koristiti, barem u lovu.
A da bi do toga došlo treba i određena preciznost(da se pogodi vitalna zona),a i odgovarajuće zrno prema otpornosti i biomasi divljači.
Takvo zrno će odraditi sve potrebno na odgovarajući način.
To znači i određenu probojnost,deformaciju zrna i time najveću štetu na vitalnim organima,a time divljač skončava bez patnje,na najbrži način.
Meni osobno izlazna rana nije uvjet, ako zrno odradi posao na organima i tkivu.
Ne zaboravi da se svinje mogu loviti kuglom iz sacmarice, a tu o nekoj moa, nema price, to je cisti efekat na cilju s velikom rupom.
Pravilo kojeg se ja drzim:
Mekana divljac, zrno brze ekspanzije (srnjak, i predatori)
Tvrda divljac zrno kontroliranog razlijeganja. divlja svinja. I africki lov.
U oba slucaja se podrazumijeva penetracija do i kroz vitalnih organa. Izlaz sporedan.
(osobno nisam zainteresiran za cuvanje mesa, ako se baci kilo, nema veze)
Kad govorimo o izlaznoj rani:
To je onda kod tvrde divljaci najcesce sa zrnom kontroliranog razlijeganja, medjutim, postoje lovci koji preferiraju da nema izlazne rane preferirjaci da zrno preda svu energiju. Osobni izbor.
Ako govorimo o zrnima kontorliranog razlijeganja, postoje tri osnovne konstrukcije:
Bondirano - olovo kemijskim procesom vezano za kosuljicu. norma oryx.
Monolitno koje se otvara u 4 ovonovska roga, TSX
Dvokomorno - kao nosler partiton, dvije olovne komore, podijeljene pregradom po sredini zrna.
Ova bi trebalo koristiti za tvrdju divljac ili za magnum kalibre velike brzine.
Za mekanu divljac i predatore, za manju bio masu uzima se brzo ekspandirajuce zrno.
Obicni soft point, ili ballistic tip koji inicira brzu ekspanziju.
ova zrna kod tvrdje divljaci, obicno nemaju izlaznu ranu, a znaju prsnuti i pod kozom da ne dodje do ranjavanja, onda divljac ode ranjena.
Za spore kalibre, i obicni soft point dobar. (700 m/s)
Imas i zrno, srednje kvalitete, kojem se pokusalo kontrolirati ekspanziju kolko tolko, a da jos uvjek bude jeftino.
(premium zrna predstavljaju tehnologiju i skupa su)
Dakle neka sredjnja kvaliteta je zrno sa radijalnim prstenom iznutra na kosuljici, pa se njime nastoji kontrolirati razlijeganje olova, da zrno ne fragmentira potpuno kod pogotka. Zrna PTS, SST i slicno, nacivaju se jos core lockt zrna.
Skoro u svakom lovu, na ovaj ili onaj nacin, trazi se od zrna da se otvori, a ujedno u ovisnoti o tvrdoci divljaci i brzini zrna da se ne rasprsne u srapnele, znaci da napravi gljivu i probije do vitalnih organa
Izuzetak je lov najvece africke opasne divljaci, i kad je potrebna cista penetracija uz odgovarajuci kalibar, koristi se neotvarajuce zrno.
Zovu ga "solid".
To je obicno monolitno zrno, bez ikakve expanzije, zatupasto sprijeda jer je tupi oblik dokazao da takvog oblika zrno u masi zadrzava pravocrtno giibanje. i ima maximalnu penetraciju
Koristi se samo za ove slucajeve: Slon, bocni hitac i direktni frontalni hitac u glavu, bivol, za dijagonalni hitac pod nepovoljnim kutem, i nosorog.
Ovo je lovacka varijanta protupancirnog zrna, probija do metra slonovske lobanje, u frontalnom hicu odgovarajuceg kalibra, do mozga. Ni jedno drugo zrno to ne moze, a kamoli razlijegajuce bilo kojeg tipa.
Dakle, ovisi sve o tome sta se lovi, da znas sta ces izabrati.
Danas je problem u tome sto su kalibri postali brzi i rozantni, magnuma jako puno, i treba birati specijalizirano zrno.
U takvoj situaciji, imam dojam da je najuniverzalije zrno, od srnjaka do vepra i medvjeda zapravo monoiltino otvrajauce zrno, koje ne gubi masu, i pozdano otvara.
zato za 1000m traži se gramaža pulfera koja daje najmanje variacije brzine, a onda spreminjanjem dužine metaka izboljavamu grupu kot prijašnje gramaže pulfera, koja nama je dajala najmanju variaciju brzine. tako ja sada radim, i lijetos sa ove cijevi u 223 i 284 nisam tražio nodove klasičnim pristupom, barem neki i to traže zajedno sa ovime što sam opisao.
a za recimo na punjenje na 'nodu' kod klasičnog pristupa bitno je, da povečavanjem gramaže pulfera naši pogodki neče više iči gore, nego če stati na jednoj ravnini ili če iči dole makar čemo puniti sa više pulfera. tada, na vrhu ove tačke smo u nodu. jer ako se zajebemo kod gramaže pulfera, pogodki neče micati gore niti dole, je smo u 'nodu'. možemo recimo nači 2 noda kad punimo od minimuma do maximuma gramaže pulfera. tako kaže teorija, koju poslednjih 10 godina pratimo strijelci.
e pa kad nađemo nod, onda se možemo poigrati sa dužinom metaka, da napravimo još bolje grupe kod ovog 'noda'.
tako nešto, neka me ivane popravi i dopuni.
Bit je pogoditi točku gdje punjenje vertikalu ne mijenja.
Samo bih ovo dodao. Male varijacije u brzini su jedno od glavnih obilježja noda. Moraju biti male. To je onda nod. Ako nisu male, nije nod. Ili su loše čahure, cijev...
Svaka čašt na balističkim tablicam i konfiguracijama ali bilo bi ok čuti neka vaša iskustva sa monolitnim zrnima u lovu
a ovo su teorije za punjenje metaka za long range .
Praktična iskustva s obzirom da htjeli mi ili ne tendencija zabrane olova u EU koja nam je nametnuta
izbacit će iz upotrebe klasična zrna sa olovnom jezgrom i dovesti do poskupljenja streljiva.
Neki od vodećih proizvođača streljiva sve više izbacuju olovna zrna iz upotrebe i kroz 3-5 godina očekujem da će se
izbor streljiva značajno smanjiti .
Jel ima neko iskustva sa Los monolitnim zrnom za lov s obzirom da je to jedna od jeftinijih alternativa ?
To zrno je napravljeno od mesinga dok su neke druge alternative napravljene od tombaka ili bakra i skuplje s obzirom na skuplji materijal
pa me zanima da li je netko to probao za lov i kakva je razlika između Losa i Foxa i Barnesa i sl.
A za streljastvo su vazne vise unutarnja balistika, i vanjska. Tako bi trebalo odvojiti.
Al dobro, vazno da je forum malo zivnuo, i dosli su nam novi clanovi sa kvalitenim doprinosom u raspravama, i najvaznije sve to - bez svadja, samo tako decki! (imali smo jedan period kad je sve bilo zamrlo na forumu)
jer postoje monolitna (bakrena i mesing) zrna, koje se drobiju, i takve su LOS i OK kugle.
naša zakonodaja pravi samo to: 3 člen, lovsko strelivo:
''(2) Lovske krogle so krogle s plaščkom, ki vsebujejo jedro, svinčene krogle brez plaščka ter monolitne krogle, stružene iz enega kosa bakra ali zlitin bakra in cinka. Po načinu delovanja se lovske krogle razvrščajo na ekspanzijske lovske krogle, katerih prednji del se nadzirano preoblikuje ali drobi, in nerazširne lovske krogle z ravnim vrhom, ki pri prodiranju povzročajo ustrezne poškodbe tkiva.''
https://www.uradni-list.si/glasilo-urad ... vnim-lovom
https://www.uradni-list.si/files/RS_-20 ... 1-0000.PDF
ništa ne kaže da monolit zadržava ~100% težine, što je možda predost takve kugle napram obični, da zakon dozvoljava da je manje težine...
1. Zrna od jednog metala, bilo kojeg, bakar, mesing, legura koja god
2. Zrna koja su od jednog metala, ali je ekspanzija inicirana vrhom ili umetkom od drugog metala (na pr olovo ili alumnij), kao zrno grom recimo
Vodi racuna da precizan izraz u puskarstu nije uvjek u upotrebi. Kazemo na pr. automatski pistolj, iako su pistolji uglavnom poluatomatskog nacina rada. Mogao bih naci jos izraza, koji ne opisuju stvar precizno.
Zrna kao OK i Los od mesinga koja se uslejd udara uglavnom rasprskavaju
a bakrena i od legure bakra ostaju u komadu kao Fox i Barnes
Koja su vaša iskustva u lovu sa jednim i drugim to me zanima da li razlika
u cijeni ima toliku razliku na cilju pri pogotku divljači.
Jel ima netko praktična iskustva iz šume a ne da je google ekspert.
To su oni detalji terminologije, specificni za ovu struku. U puskarstu i nazivlju nije sve uvijek crno bijelo.
Zahvaljujem na ispravku terminologije, moj grijeh moj veliki grijeh .
Monolitna zrna mogu biti i potpuno olovna ali se upotrebljavaju kod puščanog streljiva
uglavnom u nekim kalibrima kao 45-70 ili sličnima gdje ne postižu velike brzine, zbog ograničenja brzine olovnih zrna
i u današnje vrijeme nemaju veliku primjenu kod većine kalibara koje se koriste. 30. ili 323. odnosno 8mm najzastupljenijih po broju pušaka.
Ako netko lovi sa monolitnim kuglama od olova u .30 kalibru pobakrenim ili sa gas checkovima ispričavam se neka iznese svoja iskustva također
ali idemo malo u duhu vremena u kojem živimo.
Los vs Fox vs Barnes to je esencija mog pitanja -praktična iskustva
Ispravci terminologije i pravopisne greške primljene na znanje ali bio bih vam zahvalan ako imate praktične savjete iz šume
odnosno empirijska metoda . Hvala.
ja upotrebljavam OK koji se fino drobi i vrlo je lagan i tako vrlo brz. možda je to bolje za sitno divjač i srneču. za divljo svinju imam geco+ koji je vrlo težak i odpira se u gobu; ako bi imao monolit uzeo bi najtežeg, recimo barnes (t)tsx 160+ gr...
ali zanima me kako rade jeftinije varijante OK je po cijeni kao i FOX ? Fox sam probao nije loš nije kao Barnes ali je dobar .
OK i Los nisam probao .
Hvala na odgovoru.
ali bitno je kako tebi radi, jer svako ima drugi kalibar i drugo brzino i drugo divjač, tako da ako tebi nešto radi super drži se toga, jer drugi drugačije pravi metak uz drugi kalibar, i tako če biti drugčijeg rezultata, imho...
na večoj divjači nego srneča nisam ništa probao.
https://www.lovskakrogla-ok.si/test-voda-4/
https://www.lovskakrogla-ok.si/test-papir/
https://www.lovskakrogla-ok.si/test-les/
kod lakših težina npr. ako upotrebljavaš klasično zrno 11,7g Barnes ili Fox u 9,7 g će daleko bolje raditi nego 11,7
osobno sam krenuo na još manje težine kao Barnes ttsx 130 grs i jako sam zadovoljan.
https://shooterscalculator.com/bullet-k ... energy.php
ako ti se da zezati pa možeš računati i ovo je sve teorija.
130 grs Barnes nasviran da ide preko 900m/s radi bolje nego teška olovna kugla od 180 grs ili 200 grs.
Probaj pa vidi ja sam bio dugo pobornik teških klasičnih zrna i dok nisam probao nisam vjerovao da je to moguće .
Balističke osobine za mene kao recimo prosječnog strijelca i lovca nemam problema sa plasiranjem pogotka do 250 metara jer znam balističku krivulju i ocijeniti daljinu a preko te daljine (e to je nemoguća misija pada ko ga imam kamen a ne zrno iz puške)
Sve isprobano na streljani i u praksi i dok budem mogao samo na tome ću i biti .
Pucao sam i lapua naturalis ručno punjeno i nemam što reći nego teško razočaranje, prostrel ,krvni trag nikakav ma nisam mogao vjerovati ali kratak zaključak (nedostaje brzine) .
Spori kalibri jednostavno ne vole solid zrna jer im nedostaje brzine za otvaranje kratko i jasno iz prakse.
PPU ,Speer ,LAPUA MEGA uglavnom sve radi .
Manji kalibri 30. i 8 mm sa bakrenim zrnima manje težine imao sam jako dobre rezultate vs .
teška i spora zrna.