Težina zrna za lov i monolitna zrna
Započeli smo temu kod brze municije za 22. Lr pa da ne sabotiram temu.
Moje mišljenje je da nova konstrukcija zrna koja su monolitna tj. bez olova izrađena iz jednog komada,
najčešće bakar ili tombak CuZn10 ili slične legure postižu daleko bolje performanse na tvrdoj divljači kao što je crna divljač
od klasičnih zrna stare konstrukcije i filozofije velike mase i sporog zrna sa olovnom jezgrom i košuljicom i to iz više razloga.
I to mogu potvrditi sa više od 100 kom. crne divljači , za srneću divljač nemogu tvrditi jer je puno mekša i SP je možda bolji izbor .
1. monolitna zrna lakše mase postižu veću izlaznu brzinu i daju veću kinetičku energiju
2. zbog većih brzina i čvršće konstrukcije ne dolazi do raspadanja zrna kod udara u tvrdo.
3. monolitna zrna deformirajućeg djelovanja a takva su sva za lov povećavaju svoj promjer i zadržavaju masu te
se ne dezintegriraju kao klasičan SP pri velikim brzinama , također ne ostavljaju olovne čestice kroz prostrjelni kanal ako nekog smeta olovo
ali ako imam izbor zašto bi imao olovo u mesu ako nemoram.
4 . ako sve od ovog ne postigne zadovoljavajući efekt u većini slučajeva doći će do prostrjela i do dobrog krvnog traga
a kod klasičnog zrna koje se raspadne i ostane u divljači neće.
Govorim o odstrjelu crne divljači sa monolitnim zrnom manje mase
nego klasično sp zrno znači npr. u kalibru 30. sa 9,7g zrnom ili manjim postići će se bolji rezultati nego sa teškim zrnom
a pogotovo ne sa monolitnim zrnom velike mase, to ne radi- isprobano, jer zbog prevelike mase i premale brzine zrno se jednostavno ne otvori
i nije zamišljeno konstrukcijski da djeluje na taj način.
Barnes ttsx ,tsx ,Hornady GMX, Fox , Sax do težine max 9,7 g u kalibru 30. sa velikom brzinom
i manjom masom nego klasično zrno radi puno bolje rezultate.
Sve ovo pada u vodu ako je hitac loš .
Moje mišljenje je da nova konstrukcija zrna koja su monolitna tj. bez olova izrađena iz jednog komada,
najčešće bakar ili tombak CuZn10 ili slične legure postižu daleko bolje performanse na tvrdoj divljači kao što je crna divljač
od klasičnih zrna stare konstrukcije i filozofije velike mase i sporog zrna sa olovnom jezgrom i košuljicom i to iz više razloga.
I to mogu potvrditi sa više od 100 kom. crne divljači , za srneću divljač nemogu tvrditi jer je puno mekša i SP je možda bolji izbor .
1. monolitna zrna lakše mase postižu veću izlaznu brzinu i daju veću kinetičku energiju
2. zbog većih brzina i čvršće konstrukcije ne dolazi do raspadanja zrna kod udara u tvrdo.
3. monolitna zrna deformirajućeg djelovanja a takva su sva za lov povećavaju svoj promjer i zadržavaju masu te
se ne dezintegriraju kao klasičan SP pri velikim brzinama , također ne ostavljaju olovne čestice kroz prostrjelni kanal ako nekog smeta olovo
ali ako imam izbor zašto bi imao olovo u mesu ako nemoram.
4 . ako sve od ovog ne postigne zadovoljavajući efekt u većini slučajeva doći će do prostrjela i do dobrog krvnog traga
a kod klasičnog zrna koje se raspadne i ostane u divljači neće.
Govorim o odstrjelu crne divljači sa monolitnim zrnom manje mase
nego klasično sp zrno znači npr. u kalibru 30. sa 9,7g zrnom ili manjim postići će se bolji rezultati nego sa teškim zrnom
a pogotovo ne sa monolitnim zrnom velike mase, to ne radi- isprobano, jer zbog prevelike mase i premale brzine zrno se jednostavno ne otvori
i nije zamišljeno konstrukcijski da djeluje na taj način.
Barnes ttsx ,tsx ,Hornady GMX, Fox , Sax do težine max 9,7 g u kalibru 30. sa velikom brzinom
i manjom masom nego klasično zrno radi puno bolje rezultate.
Sve ovo pada u vodu ako je hitac loš .
ali 300m je možda premalo da se uvjeriš o tome. treba iči na 600m+ da bolje vidiš razlike.
- BC, balisticki koeficijent
- Izlazna brzina
Ako je to isto, pad zrna ce biti identican
Kod sitnih razlika u ovo dvoje, pad zrna je zanemarljivo razlicit.
Mozes na brzinu otici na web stranice bellota, koje imaju tablice za vise tezina zrna istog tipa, razlicite tezine, ili iste tezine zrna razlicitog tipa.
pa pogledaj razlike u padu, na tim udaljenostima.
Trebao si drugacije pitati.
Bellotova punjenja su uglavnom slabija od deklarirane. Cak i da ne omeksaju punjenje testiranja se rade sa cijevi 26 incha. Vecina tvornickih karabina ima cijev 22-24 incha.
Za ocekivati je slabiju brzinu.
Za izracunati pad zrna treba:
- uzeti BC metka od proizvodjaca
- imati Chrony
- izmjeriti brzinu pomocu chrony-ija, kao prosjecnu od barem 5 hitaca.
- ubaciti te podatke u balisticki kalkulator, i onda ces znati.
Ovo je od Hornady-ija, free ware, calculator,.
https://www.hornady.com/team-hornady/ba ... lculators/
E, da u nedostatku chronija, ako znas pad zrna, mozes se poigrati kalkulatorom, da mijenjas brzinu dok ti kalulator ne izracuna realni pad zrna. Onda ces priblizno znati brzinu
Razlika bi mogla biti ako je koja cijev bušena poligonalno pa je trenje zrna manje,a time položenija putanja.
Ali to već nisu iste cijevi.
Istina, ne sa monolitnim zrnom nego hpbt 168 grain, 308 win.
rezultat:
Ista brzina.
5 hitaca iz jedne puske, 5 iz druge kroz chrony. Prosjek obje, 792 m/s.
Darac,ako sam dobro shvatio,htio si pitati zašto tvoja puška ima veći pad zrna od druge istovjetne puške,pucano istim streljivom?
I koliki je taj pad(razlika) i na kojoj udaljenosti?
bc nije konstantna, nego je različita od cijevi do cijevi i različita po brzini.
hornady kalkulator ne bih priporučio, jer po mome krivo izračunava. upotrebljavaj lapuo ili bergerov balistični kalkulator.
Marko2marko,
spominje ovo:
https://www.hornady.com/support/ballistic-coefficient
Ballistic Coefficient (BC) values can, and usually do change in value with changes in velocity. Most bullets exhibit a lowering BC as velocity slows.
BC se mijenja sa brzinom (pada sa padom brzine), ali za lovacke potrebe do 300 m je zanemarljivo. Ono sta pise kao BC za neko zrno od strane proizvodjaca je zadovljavajuce za lovacke udaljenosti.
Marko2marko to gleda iz perspektive dalekokometnog pedantnog strijelca.
Mirok nisam usporedjivao moju pusku sa drugom puskom, nego samo sa podacima na Belotovim tablicama.
Tako može i tvoje streljivo biti malo slabije punjeno.
u nedostatku chronija, ako znas pad zrna, mozes se poigrati kalkulatorom, da mijenjas brzinu dok ti kalulator ne izracuna realni pad zrna. Onda ces priblizno znati brzinu
a crony i ostali uređaji ne pokazuju uvijek točnu brzinu u odnosu na tvorničke mjerne uređaje.
Čak je razlika do 20m/s .
U pravu si sa perspektive long range stajalista. BC ovisi o brzini, varijabla.
Medjutim, ovdje ne govorimo o dalekometnom streljastvu, nego karabinu s lovackim zrnom do 300 m.
(provjera pada zrna lovackog metka, na terenu u sumi, sa metom od papira na bukvi)
Ne treba sofisticirana racunica, ne radi se o dlakama i milimetrima nego o centimetrima greske.
ako ne popravljamo stvari koje su krive, onda ljudi krivo misle i krivo pričaju dalje. pošto u lovačkome svijetu...
bolje da kažemo 'ovo i ovo je krivo, istina je tako i tako', i dodamo: 'ali u lovačkome svijetu do 300m ovo je nebitno...'
imho
Na slici dolje možete vidjeti koliko odstupa od stvarnog otpora. Zanimljivo jedino onima koji se bave ELRom ili onima koji inzistiraju pogoditi čep od pive prvim metkom na 300m.
Je li ti pad zrna bio stalan ili je varirao i koliko?
Obično prizvođač navodi pad zrna(na većim daljinama) na upucanost puške na sto metara.
Ovako je to i veći pad....
Tocan pad ces tesko ustanoviti, sa optikom malog povecanja jer je je na toj udaljenosti mogucnost greske cijljanja veca.
https://www.sellier-bellot.cz/en/produc ... etail/137/.
Znaci kod mene bi pad trebao biti manji od 30cm na 300m.
To si pucao sa SP , SPCE ili....?
Kakva je bila slika pogodaka u smislu lijevo-desno ?
CIjev 56 cm.
Ako budem imao priliku izmjerit cu ti brzinu.
1. Nešto je popušteno, pregledati vijke.
2. Guranje puške ramenom ili loše disanje.
3. Metak ne leži cijevi, totalno van noda i rasipa. Ili nije usklađen sa zavojem cijevi i postaje nestabilan.
4. Cijev je jako prljava, začepljena.
Nestabilnost.
https://youtu.be/Dz9lgXRJbcc
Ako je daljina i 320m, po Hornadijevu kalkulatoru ovaj metak bi trebao imati spod 800 m/s, a deklariran je na brzinu 900 m/s na ustima cijevi.
Jedino je taj pad stalan,očito je brzina manja.
kako sam ja izračunao, swarovski vs berger vs hornady je razlike na 300y = 0.2' što je 0,5cm.
Joj grupa je odlicna.Kad sam dosao do mete nisam mogao vjerovati.Otisao sam pucati sa namjerom da sliku stavim na forum ,jer sam rekao da cu probati sta se desava sa ovim metkom na 300m i koncentrirao sam se maksimalno da se ne osramotim sa grupom na forumu
SP kažu dečki da se raspada i ni na nazimadi nema izlazne rane.
Nisam izgubio nista divljaci sa tim metkom ali skoro 90% je bio raspad zrna, nazimad i srnjaci. (cal 308, 180 grain)
Bilo je ponekad i podlijeva (premda nisam nasao zrno koje bar ponekad ne radi podlijeve), i bacenog mesa.
Tako da sam s vremenom odustao od spce za lov.
Medjutim, cijena mu je neodoljiva, i uvijek imam kutiju doma (30-06).
Svrha je razrada cijevi, zagrijavanje cijevi i slicno. provjera grube upucanosti, itd...
Dok za lov koristim drugo zrno, ovisno o prilici.
Jedan je da fragmentira, prenosi energiju, i na laksoj divljaci radi shok.
Drugi dio koncepta je dizajn stepenice, cutting edge.
To je napravljeo da kao wad cutter probije kozu i ostavi okruglu cistu rupu koja omogucuje bolje krvarenje.
A sad koliko je to uspjesno, to je drugo pitanje, a cijenom je povoljan, pa ga mnogi kupuju.
Vepar ima grubu dlaku, i krvarenje cesto nije vidljivo na tlu, ponekad samo na grmlju di se ocese, a nekad ni to.
Ovo je uglavnom moje neko razlisljanje. tako da ce SPCE na osnovu performanse i cijene uvjek biti predmet rasprave.
Mislim da je to jedino realno.
Posteniji proizvodjaci ce i napisati duzinu cijevi za testiranje, ali mnogi to zaborave.
Vecina proizvodjaca deklarira BC prema modelu G1, iako je racunica malo tocnija za model G7.
(za dobar long range metak za natjecanje, BC (G1) mora biti iznad 0.50 - lako se pamti, a isti metak BC (G7) bit ce manji, i tu se vizualno muti razlika.
Razlog tome jest za isto zrno G1 koeficijent je brojcano veci od onog za G7, pa jer je broj veci, BC bolje izgleda. Iako se radi o istom metku.
Kad ubacis racun za G1, ili ekvivalent u G7, dobije se slicna racunica skoro ista, ali je G7 na vecoj udaljenosti precizniji
Pa su onda na kutiji, malo uljepsane brojke.
Vezano za brzinu u praksi:
Kako imam chrony - provjeravam povremeno, za tvornicki metak, najcesca je realna razlika od deklarirane brzine na kutiji 20-tak m/s, neki put malo manja 15 m/s. Govorim o prosjeku. Mene ovo ne brine, ono sto me vise zanima jest da je brzina ujednacena i s malim razlikama od jednog do drugog hica, a testiranje barem 5 komada da se dobije realni prosjek.
G1 i G7 dolje objasnjeno
https://nl-kestrelmeters.glopalstore.co ... utm_term=b
kad računaš balistiku, u kalkulator treba staviti TVOJE stvari, kao je visina daljnogleda, nadmorska visina, temperatura, kut pucanja, kod hornadija i zračni pritisak i vlagu, a prvo odabareš u kojima enotama to ubaciš, dali je inči i yardi i fahrenheiti, ili centimetari i metari i celzijusi...
berger ima pojednostavljeno i ne treba pisati zračni pritisak (nešto ga kompenzira kod nadmorske višine) pa za kut odabereš 0. ali visina daljnogleda, nadmorska visina i temperatura su bitne stvari.
pa i da to sve pravilno izpuniš, vidiš da su razlike minimalne na 300m. pa odna kako možeš procjeniti, koji kalkulator je dobar, ako neznaš kolika ti je tačna udaljenost, pa i tvoja grupa od 3 metaka je 5cm ???
Ujednačenost je dobitna kombinacija,kada upucaš pušku da znaš da je to,to.
Zato i je najbolje imati istu seriju municije,već razne serije mogu značiti razlike.
A različiti brendovi,naročito.
Jer znam da sam gledao za SB tablicu, gdje je upucanost na sto metara(0),a onda navedeni padovi na 200,300 m.
Mora biti streljana, ugodno za zauzeti stav (sjedeci ili lezeci), imati mekani naslon, puska mora biti u levelu, meta stabilna da je ne propuhuje vjetar, itd.
Optika 4 puta povecanje nije adekvatna za gadjanje na 300 metara, precizno. Tako da je to akumulacija ergonomskih faktora.
U nedostatku streljane, chrony je djelomicno rjesenje, ali nije ga bilo u ovom slucaju.
Što se tiče kalkulatora. Svi oni rade po principu smeće uneseš, smeće ti vrati. Razlikuju se po metodama izračuna, kojim unosom raspolažu i što daju za izlaz. Za lovačke potrebe su svi online OK i više nego zadovoljavajuće precizni. Za streljačke potrebe na većim daljinama bi bilo poželjno nešto naprednije. Tipa Strelok Pro, AB mobile...
Za proučavanje balistike ili ELR. Ono najnaprednije.
Naganjati se sa milimetrima na 300m. Za to vam treba doppler radar, Kestler 5000+ vremenska stanica, poznata krivulja otpora vašeg zrna iz vaše cijevi i kalkulator od par stotina dolara, npr. AB Analyitics.
Kao i puška i strijelac sposobni grupirati u milimetrima na 300m.
Van ovoga gore, on line kalkulatori su svi OK. Uz napomenu, smeće mu daš, smeće ti vrati.
Druga stvar je pravila natjecanja.
Obicno se ima probne hice na natjecanju.
U kalkulator uneses podatke, koje znas, i mislis da si u centru.
Onda idu probni hici.
hitac ode sa strane, ili vise probnih hitaca pobjegne sa strane, onda znas da je vjetar kriv.
Korigira se za prosjecnu gresku, grupe probnih hitaca. I prati se sta se odvija tokom vlasite serije na matchu.
Tocan unas podataka, racunica u dlaku, i najnapredniji software je samo potreban za prvi (i jedini) hitac.
A to je sluzba. Ne sport.
Zato za sport, i to nije vazno. Jer ce primitvni kalkulatro opet dovest metak u metu, onda korigiras. Imao sam prilike gledati ljude na matchu od kojih su mnogi fokusirani na izracun i ubacivanje u kalkulator. Slabi rezultati, obicno - jer im gadget odvlaci paznju, a kalkulator zbog netocnog vjetra opet izracuna s greskom.
Iako se mnogima koji nisu bili na dalekometnim natjecanjima i nemaju iskustva cini da je cijelo teziste na precizosti opreme i racunu. Ali to je greske. Oprema mora biti vrhunska, kalkulator bilo kakav, a strijelac mora biti fokusiran na korekcije po osjecaju i svojoj procjeni vjetra. Kalkulator je samo slatka varka. Puska precizna, a kalkulator je u glavi. Zato to jest sport.
na natjecanju, ne treba zuriti.
Jedan od trikova je sacekati da drugi pocnu pucati.
Onda se pogleda mete od drugih, i ako se vidi da vecini zabacuje slicno, za toliko se moze korigirati, za prvi probni. A onda dalje po svome.
Kalkulator koristiš prije natjecanja. Po mogućnosti nadopunjen DOPE podacima. Na natjecanju listić ili naljepnicu sa korekcijama. Vrijeme je ograničeno.
Ako nemaš predodžbu koliko vjetar nosi, džabe je čitanje vjetra. Možeš postaviti zastavice i anemometre sve do mete, neće pomoći.
Svaka čast kalkulatorima. Ali kada je vjetar u pitanju, trening po vjetru ne može ništa zamijeniti. A na tu temu, mi u RH imamo hendikep. Pa je pomoć kalkulatora dobro došla, za visinu također.
Bravo! I tog ima! Gdje mogu to probati?
Zivim u Rijeci, gdje mi je najblize streliste?
https://www.novosti.rs/srbija/vesti/100 ... treljastvu
Budimo realni.
Imamo dovoljno problema u HR sa manjkom strelista i postojecim strelistima, a ne sad da pricamo o apstrakciji sta radi samo jedan klub na cijelom balkanu. ukupno mozda 10-20 ljudi, samo zato jer imaju uvjete.
Natjecanja kod nas su F-class
Ili lokalni turniri, sa pravilima vrlo slicni.
Pa cak i u klasicnom streljastvu imas probne hice i mogucnost korekcije nisana - mehanickog.
Nemaju ni svi u USA pristup velikim streljanama. Nekima je i 300m nedostupno. Svejedno se pripreme i odu natjecanje. Pa što bude.
Kada bi i oni razmišljali na način: Nemam streljanu 2000m pa odustajem, jer nisam favorit za medalju. Ne bi ni kod njih bilo više od 10-20 ljudi na dalekometnim natjecanjima.
Mogu napomenuti da u streljastvu imam nesto formalne izobrazbe.
Da sam u rekreativnom long rangu od samih pocetaka, desetak godina iskustva. (a i dovljno je proci povijest diskusija o tome na forumu)
Da imam podosta autorizirane procitane literature.
Da sam organizirao natjecanja u tom sportu (pogledati pozive koje sam stavljao)
Pa na osnovu tih sitnica, na razini kojoj jesam, formuliram prethodne tvrdnje.
Prvi hitac u bulls eye, bez probnog hica nije ono kako ga tumacis. Cinjenica da je vjetar samo procijenjena varijabla, cini hvalospjeve cyber calculatorima kalkulatorima, neosnovanim (sve koje sam vidio su dovljno dobri, da omoguce naci se u meti, pa onda raditi sitne korekcije koje pitaju, a sama puska ako je upucana za sljedecu narednu seansu na streljani - trening, opet ima druge postavke).
Tadkodjer imati na umu da je vecina utakmica na 300 ili 600 metara, i greske racunice na maksimalnim daljinama od 1000 metara nisu relevantne jer nemamo natjecanja na tim udaljenostima
A za prakticno streljastvo, nemamo uvjeta za PRS. Imamo natjecanja u f-class i srodnim loklanim turnirima. I to je to.
To je za onog ko misli pucketati u long range u Hrvatskoj.
Tvrdnje o razlikama u modelima balistike koje slaze neko ko bryan Litz, ili pak hornady public calculator su zato za nase uvjete bespotrebne.
Istovremeno takvi detalji - bespotrebno strase pocetnike, ili ih krivo navode i nisu potrebni.
Ako govorimo u medjunarodnim natjecanjima gdje je konkurenicija izuzetno jaka, onda je drugi pristup, i svaki komad vrhunske opreme i softwarea je vazan. kao i iskustvo i vjestina strijelca. Ni tu ga nece spasiti kalukator da bolje gadja.
Kalkulator je simpaticni gadget koji olaksava stvar, i to je to. Treba ga na taj nacin percepirati
Samo napominjem da sve ima svoju namjenu i razloge zašto ljudi to koriste.
Nisi u pravu za kalkulatore. Nemali broj ljudi ih koristi baš kao zamjenu za veću streljanu kojoj nemaju pristup. Govorim o WEZu. Ne o softweru koji računa korekciju.
Opet napominjem. Ništa od toga se ne može mjeriti sa stvarnim pucanjem po vjetru.
Ali kada biraš između nešto i ništa. Nešto je ipak bolja opcija.
Ima i još jedna napomena. Ja volim balistiku i to je jedan od motiva za ulaganje u opremu. Nije samo natjecanje u pitanju.
Jer kako i sam kažeš, za naše uvijete se može proći i bez skupe opreme.
Recimo, gledam mlade lovce.
Svi kad krenu pocnu s pricom, volim balistiku, sve me zanima zelim nauciti.
Za godinu dana, samo traze zrno koje ne razvaljuje meso. Ahhh.... gotova prica o balistici. (vecina, ima iznimaka, za skinuti kapu)
Tako da toliko uroniti u gradivo kao ti, to su rijetki slucajevi.
Šteta. Da se čuti korisnih stvari. Kako od predavača, tako i od publike. Mali trikovi za reloading, streljačke tehnike...
Uglavnom se većina ljudi bazira na korekcije i tu stanu. Kestrel, Strelok i slični alati.
Zvuci zanimljivo, a nikad mi nije palo napamet.
Posalji na PM.
Platfirma je uglavnom facebook i youtube za slobodni ulaz. Pitanja ili opaske postavljaš putem komentara.
Youtube informacija može bit dobra a može biti takvo sranje
da mi se kosa diže na glavi kakvih sve gluposti ima.
Police su mi pune knjiga o lovu i streljastvu. (nazalost, malo tog na Hrvatskom)
Slazem se s tobom, i tvrdim da je jedina prava informacija - autorizirana informacija.
Procitane knjige, imam negdje slozene u podsvjesti, i kad mi treba neka informacija vec je mogu brzo naci.
Ali zaista nije popularno, nekad s tim mojim citanjem mislim da sam dinosaurus.
Knjige čitam i ja. Ali pratim i druge izvore autora istih tih knjiga. Kao i onih koji nemaju volje pisati knjige ali itekako imaju što za reći.
Nije sve na YT, facebooku.... smeće. Treba odabrati pravi izvor informacija. Kao i pravu knjigu.
Evo primjer jednog predavanja kojega sam nažalost propustio. Offline linka nema. Dam se kladiti da je bila gomila korisnih savjeta. 70ak lajkova, sumnjam da je bilo više od 30ak ljudi.
Ne organizira samo AB. Organiziraju i ostali. Bude zanimljivih predavača, sve redom hall of fame. Strijelci, reloaderi, balističari, proizvođači cijevi... I možete uživo pitati što vas zanima, odgovore vam.
Bacim na forum kada vidim nešto zanimljivo kao što je bilo ovo.
i nalazi se u knjigama ,u svijetu je postao trend da svi misle da godine fakulteta može zamjeniti jedan video
na youtube i da su svi jako pametni nakon par podcasta.
To je sve površno sa velikom dozom marketinga iz amerike,jedne godine ako neki top strijelac kaže morate imati ovakvu optiku ili ovakve nogare ili kundak
svi trče i kupuju jer je to rekao neki Jack Long rang shooter i ajmo ga svi obožavati . Sere mi se od te američke propagande.
Amerika je takvo tržište koje prodaje hrpu smeća uz dobar marketing i to velika većina ljudi ne kuži i kupuje jer oni na tome žive .
A ajmo realno koliko ljudi ispuca 5-6000metaka godišnje da im ovakve nijanse čine razliku. Živimo u Hrvatskoj gdje je jako teško naći mjesto gdje možeš uopće pucati na daleko .
Znaci, knjigu treba kupiti na stranom jeziku. Moja biblioteka je uglavnom strana, anglo americka
Na Hrvatskom jeziku nema:
- knjige o dalekometnom streljastvu
- knjige o reloadingu
- knjige o modernim disciplinama
- knjige o citanju vjetra ili miragea
- knjige o modernom sportskom oruzju, iako se o lovackom oruzju povremeno pojavi neko izdanje (jednom u 10 godina)
Postoji par starijih knjiga na Hrvatskom, ali nema modernog azuriranog formalnog teksta u koricama na hrvatskom jeziku.
Knjiga sportsko streljastvo, iz 1976, je mozda posljednja respektabilna knjiga o struci.
Ima dosta kvalitetno obradjenu balistiku, ali neke stvari su dosta napredovoale od onda, do danasnjeg autora briana lytza, na pr.
Cilj je dostići razinu kojom možeš ostvariti prednost u dalekometnom natjecanju. Odnosno uživati u hobiju, ukoliko je i balistika hobi.
Još jednom. Knjige čitam i ja. Ne samo knjige, nego i pojedine stručne radove. Ali ne zanemarujem izvore koje je omogućila moderna tehnologija. Znači knjiga od Lytza je OK, ali podcast kojim Lytz detaljnije objašnjava knjigu ne valja. Meni su dobri i knjiga i podcast.
Upravo izvori koji tvrde kupite tu opremu jer je najbolja su loši izvori. To je marketing. Ozbiljni izvori nemaju najbolju opremu, koristiš ono što ti radi dobro.
Ppu 9gr
Ppu grom 12 gr
Geco plus 12.7
Belot spce 12.7 koristim trenutno ali nema kupiti sada pa me zanimaju ova 3, lov sa ceke je za ds i predatore te nekada mozda srndac?