•Lov i lovačke pričeTropski kalibri za lov europske divljači
Ponukan činjenicom da se sve više mladih lovaca odlučuje za nabavku karabina u tropskim kalibrima kao 375 HH ili jačim,zanima me vaše mišljenje oko opravdanosti nabavke istog,ako se uzme u obzir da večina njih nikada naće loviti van granica Lijepe Naše,eventualno će otići negdje kao lovac gost u zemlje EU, te da je za lov svu na europsku divljač dovoljan npr 3006 ili 7x64.
vjerojatno je u pitanju neznanje ili mozda stvarno zelja da idu u Afriku u lov na slonove
(da ne spominjemo krvoločnu i pomahnitalu oklopljenu prasad s kljovama)
Na to sam ciljao.Nažalost mi nismo EU.U Engleskoj je potrebna posebna dozvola za kupnju "safari" kalibra i jako dobar razlog da bi ga smio posjedovati.Kod nas je pitanje dana kad će neko podnjeti zahtjev za legalizaciju 50-ke
Ili je samo kao sportsko oruzje?
http://www.hrvatski-streljacki.hr/dokum ... le1946.pdf
P.S
Ma šta je tebi u sloveniji pucat sa 12,7 pa pogodit češ nekog u Austriji
Moje je misljenje da je nabavka puske do granice kalibra 375 H&H opravdana. Preko tog nema smisla.
Naime, 375 H&H dizajniran je 1912 godine, u doba na vrhuncu imperijalne viktorijanske Britanije, kad se imperija protezala po svim kontinentima.
Kalibar je dizajniran da jedna puska - pokrije sve od najmanje do najteze divljaci, i prvobitni korak zlijeba je dozvoljavao koristenje tri gramaze zrna s istom tockom pogotka na 100 m: 235 graina, 270 graina, i 300 graina.
(Sa ovom kvalitetom, nije mi poznat ni jedan drugi kalibar, a sama ideja kao i izvedba zlijeba i poznavanja unutarnje balistike, vidim kao cistu genijalnost konstruktora)
To je zamisljeno za viktorijanskog lovca koji putuje po kolonijama, i bavi se lovom.
Danasnja punjenja idu cak i sa zrnima do 350 graina.
Zeli li lovac odstreliti laksu divljac, 235 graina zadovoljava. Za lisicu FMJ zrno, zadovoljava.
Bivol, slon - od 300 graina, bondiradno, ili puno zrno, ili vise.
Svi jaci kalibri, 404 jeffery, 416 rigby, itd... tipicno su specijlizirani africki kalibri za opasnu divljac.Dakle, neprimjerneni za lokalni lov, nemaju kvalitete univerzalnog, sa takvom balistikom kao 375 H&H.
375 H&H neosporni univerzalan, za svjetski nivo.
375 H&H U HR upotrebljiv vrlo za divlje svinje, medvjeda, ili baranjskog jelena.
U evropi, Los, evropski bizon, mosusno govedo (ako je Grenland, evropa..hmmm), polarni medvjed, itd
Inace, po snazi i performasni je vrlo slican evropskim kontinentalnim kalibrima 9.3x62, 9.3x64 (prakticki blizanci), 9.3x74r.
Ako su ovi prihvaceni od strane lovne zajednice za kontinentalni evropski nivo, 375 h&H je tu uz njih.
Inace, 9.3x62 i 9.3x74r, osmisljeni su iz istih razloga kao i 375H&H dok je Njemacka imala kolonije u Africi, i za takvu divljac, a sasvim solidno se primjenjuju i na Evropskom kontitnentu, i dan danas.
Zanemarenost ovog kalibra na evropskom kontinentu, je cisto kulturoloska, engleska je uvijek bila prica za sebe, a Njemacka je zadrzala svoj kontinentalni utjecaj na lov, kroz svoje prelamace i mauser karabine
Ali iz istog razloga i kalibri 9.3 su manje popularni u Africi, gdje je engleska imala svoju dominaciju iza 1918, pa se 375 H&H danas cesto definira kao minimm za opasnu divljac (9.5 mm), sto onda 9.3 stavlja u drugi plan za Afriku, iako su skoro istog ili istog potencijala
Nedostatak 375 kod nas je trzisni:
Slaba ponuda municije, i nesto vise cijene.
Ako se lovi sa ceke predpostavlja se da ce to biti kvalitetan pogodak pa ne vidim potrebi za nista vise od 308W, 30-06, 7-57, 7-64, 8-57.
Ako moras lutati po sumi i vuci sa sobom komad zeljeza tezi od 3.5 kg skupa sa optikom neces biti previse sretan, po ovim terenima svaki Gram je previse ako stvarno nije potreban.
E sada lagana puska i kalibri za Slonove su za mene glupost, zeljezarija teza od 5-6 kg i kalbri za Slonove su jos veca glupost ali barem necu zavrsiti sa iscasenim ramenom nakon jednog metka.
Upotreba JAKOG kalibra koju UDARA stvara podsvjesnu NERVOZU kod korisnika, mozak se zeli na sve nacine zasititi od mogucih povreda i preciznost upotreba takvog oruzja je vrlo upitna, pogotovu uz dozu Adrenalina !?!
.50 BMG se moze registrirati u HR bez problema kao lovacki kalibar, za sportsko nisam siguran ?
A da su malo bolja vremena, mislim da ima love viska, znam jednog koje je VRLO zainteresiran za takvu ljepoticu ljepotu.
Niko ne spominje ceku. Nego lov u razlicitim uvjetima.
Lov je nekad statika (ceka) a nekad dinamika - kad se lovi ranjena divljac, ili divljac koja se goni (DS) i puna je adrenalina, sto povecava otpornost na hitac.
Na terenu, ne mora biti ni idealna situaciju a u pirschu, a divljac moze biti postavljena ukoso, ili u grmlju ili na vecoj udaljenosti.
Evropski jelen, prema literaturi, moze narasti do 300 kg. Situacija ne mora biti idealna, udaljenost granicna, a ako ga ranis i ne nadjes u komercijalnom lovistu gdje se pazi na divljac, platit ces punu cijenu, ili barem 50% cijene od procjene snage trofeja.
Za lov s ceke, da slabiji kalibar zadovoljava. Tu si u pravu.
Osobno mislim da 375 nije pretjeran, apsolutni je ekvivalent za brenneke 9.3x64 (koji se ne smatra neuobicajenim), a ostali 9.3x62 i 9.3x74R su tu negdje.
Kad si se taknuo kalibra .50.
Za BMG ne znam da li postoji lovacka puska tog kalibra.
Ali postoji .505 Gibbs. (Mozda i najjaci serijski karabinski lovacki kalibar)
577 Nitro Express, 600 NE, 700 NE. I slizcni topovski kalibri u expresicama, sa obodom "R" za pouzdano izbacivanje cahure.
Ali svi ti su pretjerani za nas lov. Mislim da je 375 HH vrhunac, i iznad tog ne treba. 375 je granica, ali na najvisem nivou performanse.
577 Nitro Express, 600 NE, 700 NE , obzirom na reputaciju, mislim da ne bi bio problem registrirati u Hrvatskoj
Ali do velicine i snage 375, za razlicite uvjete lova, i raznoliku divljac, ne bih tvrdio da je pretjeran. Nego jaaako dobar.
I
Osobno imam 30 06 i smatram ga univerzalnim,čak je propisan za tropsku divljač uključivo lava.
E sada, ako netko želi jedan kalibar za evropsku i svu tropsku divljač ,onda bi moj izbor bio 375 HH.
Kada to pogledaš onda vidiš što govorimo Jolly i ja.
Inace brzi rozantni magnumi su specijalizirani kalibri, izduzene putanje za lov na vecoj udaljenosti.
300 wm je svakako dobar. Ali nije ista kategorija sporog i teskog zrna kao 9.3x62, ili 375 hh sa 300 grain zrnom.
300 wm, svakako ima dovoljno energije za svu divljac evropskog kontinenta.
Knjiga je inace u mojoj biblioteci. (Cijelo vrijeme tvrdim, treba citati lektiru
Amerikanci tvrde da je to prvo premium zrno, iako je RWS izbacio gotovo identicno H-mantel prije Noslera.
Zrna H-mantel, i nosler partition su Dvokomorna zrna, sa dvije sekcije olova odvojena pregradom od obojenog metala.
Radi na nacin da prvi dio fragmentira i prenosi energiju, drugi dio ima probojnost do i kroz vitalne organe.
Uglavnom, u uvodnim crtama koristio je kalibar 300 Holland & Holland, balisticki ekvivalent 300 win mag, kad mu je metak potpuno podbacio. I jasno prikazao probleme koji mogu nastati kod tvrde divljaci.
Ovaj dogadjaj ga je motivirao da napravi bolje zrno.
Kratka prica vrlo je poucna i baca realno svjetlo na preveliku brzinu rozantnih magnuma, kad se ne korisiti pravilno zrno, u odredjenim okolnostima.
Zato rekoh, kad se ima 300 wm ili slicno, municija se mora birati znalacki. (i onda nije ni jeftina)
9.3x74r je napravljen u duzoj cahuri radi smanjenja tlaka za prelamace.
Ovo je bitna karakteristika kod baruta iz onog doba, u tropskoj vrucoj klimi. To je bila ideja. Kod loseg baruta smanjiti tlakove za trope.
8x68 je slican 300 wm. Uspordeiti tablice, energije i brzine.
Promjer zrna vrlo slican, Za 300wm je ,308, a za 8x68 je ,323.
U nekim zemljama Afrike dozvilit ce zakonski 9.3 za lov na bivola, kao kontinentalnu equivalent 375.
Medjutim, 8x68 -NE.
Inace za svu tvrdu ili tesku divljac, preferira se tesko i sporo zrno. Izuzetak su mozda weatherby calibri, poput 378 weath, medjutim, osim vece brzine, zrna imaju iste kvalitete sporijeg 375. Promjer, masa, frontalna povrsina, sectional density, a probkem vece brzine i fragmentacije se rjesava modernim zrnima kontrolirane ekspanzije.
Ali weatherby je moderan pristup iza drugog sv rata. I do dan danas nije bas prihvacen na crnom kontinentu. Brzina zrna i lov na blizu ne idu bas skupa. Ako nista drugo nema potrebe za jaci trzaj.
U prethodnim postovima bila je rijec o starijim kalibrima prije prvog sv rata. Tad rozantnih magnuma nije bilo, osim kalibra 280 Ross, koji je upravo u Africi stekao katastrofalnu reputaciju i neslavno propao. Inace 280 Ross je prvi pravi rozantni kalibar koji je postizao brzine oko 1000 m/s, ili nesto preko 3000 ft/sec.
Istrazi na google 280 Ross, lion hunting mr Grey.
O tome su pisali Terry Wieland, Chuck Hawks, African hunting gazzete, casopis, mozda ima i na wikipediji nesto o tome.
Inace 280 ross, i puska linearne akcije, postizali su zlatne medalje u long range natjecanjima prije prvog sv rata u bisleyu na 1000 yardi. Ali brzina zrna i mekani soft point pokopali su ga na terenu u lovu. Jedan od prvih prmjera gdje je kalibar dobar za jednu namjenu ne mora bit dobar za drugu.
Zato sam misljenja da rozantni kalibri nisu univerzalni, vec specijalizirani.
Ne sporim da manje i brzo zrno iako pravi veliku stetu nema dobru zaustavnu moc na bivolima i drugim teskim zivotinjama kao teze i sporo zrno,crnobarutni 50- 90 imao je manju energiju nego 7x57 ili 308 a obarao je Bizone kvalitetno,,ali 375 pa i 300 win mag i 8x68 su jednostavno jaci kalibri od 9.3 skupine vjerovatno namjenjeni za daljine preko 100m i sl..
- Brzina zrna
- tezina zrna
- energija zrna, kao funkcija prethodne dvije
- frontalna povrsina zrna
- oblik zrna ili tip zrna (siljati, tupi, ravno odrezani-meplat, brzo ekspandirajuci, kontrolirane ekspanzije, ne ekspandirajuci, itd)
- sectional density
- knock out factor (taylor ko value) - s time da o ovome kod nas ne zna skoro nista
Sve prethodno moze se izraziti matematicki i ima utjecaja. Ali nosi i varku.
Energija kao produkt brzine i tezine moze se zakamufirati u paketu kroz tesko i sporo zrno, ili kroz lagano i brzo. A to nije isto.
Bitno je i mjesto pogotka divljaci, a ni jedna formula ovo ne razmatra. Dok se mjesto pogotka ne rjesi matematickom formulom, nece biti ni zadovoljavajuce formule efektivnosti kalibra. A kamoli da se gleda samo kroz jednu ili dvije varijable s gornje liste
Hidrodinamicki shok (kao posljedica brzine) nije moguce dokazati jer u istim i slicnim uvjetima, ne mora se desiti ili ponovoti
Kod najkrupnije divljaci, to ni ne postoji.
Medjutim, s druge strane - i bez hidrodinamickog shoka, primjecena je drugacija reakcija divljaci na pogodak razliciitm kalibrima.... sto je nadalje bila perspektiva stvaranja formule za knock out value, John Pondoro Taylora. (jednog od najcitiranijih autora,o kalibrima i dan danas, jer je zapazanja bazirao na vise tisuca odstrela sveg i svaceg od divljaci, i nastojao uskladiti sa svojom formulom). A lovaca takvog iskustva vise danas nema, jer niko ne lovi vise u takvom volumenu. Inace i ta knjiga mi je na polici.
Poanta je da kod lovne balistike, za sad nema konacne formule koja ce brojkom dokazati sta je bolje, vec je efektivnost kalibra sprega svih gornjih faktora, (PLUS KOLEKTIVNO ISKUSTVO STRUKE).
Takodjer da napomenem da u lovackom prirucniku, u lovnoj balistici ovi faktori se ne obradjuju, pa ne treba se cudtiti propustima u znanju veceg broja lovaca.
A kad govorimo o kolektivnom iskustvu, 375 HH, se stavlja uz bok evropskim 9.3 kalibrima.
U skladu s navedenim, ima i drugih primjera gdje je kalibar solidnih mjera zrna i duzine cahure- podbacio, novi primjer vam je 10.75x68.. iako se korsitio za lov najteze divljaci, cak i s odredjenim uspjehom, ali bilo je i kikseva.
J. P. Taylor ga je opisao kao ne pouzdan metak, loseg SD, koji uslijed tog pada u K.O vrijednostima (knock out value).
(African rifles and cartrdiges, 1948)
Lako kad jedan autor nesto napise o tome, ali povijest i praksa ga s vremenom stavila na mjesto, koje to potvrdjuje. Danas je to vrlo rijedak kalibar, kolekcionarski, i prakticno terenski beznacajan, cak mislim i bez tvornicke muncije u proizvodnbji (70 godina nakon objavljivanja Tayorovog teksta)
Pao je na ispitu protoka vremena (kolektivno iskustvo struke).
9.3, medjutim - stoji i dalje. (ukljucujuci zakljucno do bivola)
8x68 ima energije, ne moze se poreci, ali slabiji je u nekom od ostalih faktora, govoreci o africi. medjutim na evropskom kontinenetu sija punim sjajem. U Africi ga ne vole, jer nema municije u loklanim ducanima, za razliku od 300 wm.
Ako izuzmemo Opasnu divljac, za stepsku divljac.... sta je dobro....?
Po meni, 7 rem mag, 30-06, 8x57, 308 win, 7x64, 270 win (bez elanda) i slicni, nasi svakodnevni.
u kategoriji velikih kalibara za stepsku divljac do elanda, plus mekana opasna divlac (macke):
338 win mag, 8x68, 9.3x64, 9.3x62, 300 win mag, 300 weathebry, 300 HH... i slicno, uz pravilna izbor zrna.
Za velicine divljaci, od bivola na gore (nilski konj, slon, nosorog, ali i krokodil koji trazi jak pogodak u glavu) - 375 HH pa na gore, ali to je univeralni kalibar koji je s laskim zrnom i za prethodne kategorije, i sto ga razlikuje od svih jacih).
A sad, sta je od africkog primjenjivo za evropsku divljac, od sveg navedenog, a da budem u skladu teme... znamo i sami. A po meni, zakljucno je to do 375 hh,. Preko tog sve je pretjerano, pa zato nisam ni navopdio kalibre za ekspresice.
Ako neko zeli usporedjivati kalibre, onda makar treba napraviti tablicu i usporediti sve navedene faktore da se dodje do zakljucka, pa javite rezultate.
To je po meni.
(ponavljam, nije sve matematika)
https://www.youtube.com/watch?v=J9dV0e3toSY
Kadrovi u 36 sekundi, i u 29 sekundi. Screen shotovi u privitku
Verficiran author, u karijeri do 2018 imao je odstreljeno okrugo 100 bivola. danas vjerojatno i kojeg preko. Prosjek mu je 2.5 bivola godisnje kako ispada.
Vidio je odstreljenih bivola vjerojatno barem duplo.
Lovio po svim africkim lovnim zemljama. 40 godina iskustva.
Skolovan na vojnoj akademiji, bivsi marinac, ima formalno znanje o balistici.
Nije fora citirati wikipediu, ali od autora procitati sta kazu: Terry Wieland, Craig Boddington u (pisanom obliku, tvrde korice), J.P. Taylor... Kad budem imao priliku mogu poslikati tekstove iz literature iz moje bibioteke.
Inace 9.3x64 razvija vecu energiju od 375 HH u nekim laboracijama. 9.3x62 i 9.3x74 nesto manju. Ali kako rekoh nije poanta u jednom ili dva parametra.
Moje je mišljenje da su u takvim dilemama neiskusniji lovci koji misle da će nabavkom prejakih kalibara biti sigurniji u odstelu.
Ja i dalje mislim da je dobitna kombinacija-adekvatan kalibar,dobar odabir metka(zrna) i dobar pogodak(u vitalnu zonu).
I to je
Dobar pogodak je pocetak i kraj svake price.
O ucinku na Africku divljac necu ulaziti,tu nemam kao sto rekoh nikakva iskustva,Afriku sam vidio samo na ekranu
Sto se Evropskog lova tice iskustvo mi je skromnih 17 divljih svinja u zadnjih 5 god odkad lovim crnu divljac,primjerci do 110 kg.Kalibri koje sam koristio su 30-06,8x57,22 lr,krupna sacma i breneke jedinacno zrno.Sve je palo u krugu od 5m cak i pri nekim losijim pogodcima osim sa krupnom sacmom.Mnogi kolege koji love sa 9.3x62 a i 300wm su razocarani u smislu da nisu primjeili razliku izmedju njih i srednjaka poput 8x57,30-06 i 7x64 ,tako da ja i nisam ljubitelj nekih teskasa.
Ali o ovoj tvrdnji, bi se dalo raspravljati iz vise aspekata. Treba razlikovati "precizan" i "malo manje precizan"
Medjutim:
Treba znati da "overkill" u lovu ne postoji. Ali postoji ranjavanje i gubitak divljaci.
Kod male razlike pogotka u vitalno mjesto ili malo izvan njega, jedini koji je to obrtadio je Taylor, sa svojom teorijom o knock out vrijednstima. To je jedina matematika koja se priblizila realnosti.
Mislim da realno gledajuci kalibri preko 9.5mm - na evropskom kontinentu ne trebaju.
Puscani uzljebljeni kalibri preko 9.5 mm imaju funkciju:
- ako je za crni barut, pa gdje nema brzine, dize se masa zrna da se ima energija - naravno tamo gdje se smije loviti sa crnim barutom
- divljac preko 1000 kg, dakle Afrika, i par izuzetaka na drugim kontinentima... (water buffalo, australia, juzna amerika)
Postavlja se slijedece hipotetsko pitanje:
Neko planira loviti debelu divljac u africi. Kupi sebi 577 Nitro express, 700 NE, 416 Rigby, 460 weatherby...
Zivot ce mu mozda ovisiti o dobro plasiranom hicu.
Kako se pripremiti?
1) Da mu puskar upuca pusku na streljani i da ode u Afriku? Sa dva metka provjere kod puskara?
2) Da sam upuca pusku, sa resta i ode u Afriku? Sa par metaka statickog iskustva?
3) Ili da je malo tegli sa sobom po sumi, ode na koji pogonski lov na svinje, odradi neku ceku ili pirsch, i dobije malo prakse i osjecaja za pusku, prije nego mu o toj puski bude ovisio zivot?
4) nesto drugo?
Onaj tko ima LOVE za takve izlete znaci da si moze prisutiti sve sto je potrebno cak i da plati asistenta koji ce misliti i odraditi stvari umjesto njega, nekako bih se kladio da je omjer 99:1 pri tome mislim da 1-predstavlja nekoga kao ti koji je ujedno i sportski strijelac, trenira i ulaze u svoje znanje i STVARNO ga zanima to sto radi, ovih 99 SAMO IMA PARA i nista vise, cast izuzecima....
Kontradiktorno ovoj cinjenici, mislim da je proizvodnja ovih kalibara danas cak i u porastu, gledajuci globalno.
nekoliko proizvodjaca vec radi i tvornicku munciju za mnoge ove kalibre, sto indicira potraznju trzista.
Nikad nisu bili masovni, ali su te puske po prosjecnoj cijevi odstreljivale ogromne kolicine divljaci, do kraja 70tih godina.
Bell, Taylor, Wally Johnson, Harry manners, - lovci na bjelokost, ali i mnogobrojni drzavni rangeri su odstreljivali tisuce grla.
Prva trojica imaju skupa odstreljenih preko 3.000 slonova recimo. Nekoliko stotina nosoroga. Bivola valjda troduplo. u dvadesetak godina iskustva, svaki.
Boddington, kao moderni lovac, profila klijent-pisac-lovac-sponzorusa, u 40 godina ima "samo" 100 bivola, i svega po nekoliko od ostalog DG.
Tako da treba reci da se kolektivno iskustvo sa terena gubi. (Holland & Holland je proziveo do decembra 2019, mislim samo 18 komada expresica 700 NE, recimo)
Malo je danas ljudi koji moze reci da su odstrelili barem 1, grlo od svih big 5, a kamoli kompletan big 5.
Od zapravo 7 vrsta opasne divljaci, danas je 6 pod nekakvim citesom. jedino bivol nije.
ovo naravno dovodi do astronomskog porasta cijena.
A samim time, do pada brojnosti odstrela i opceg iskustva u ovim kalibrima.
Danas ni profi vodici nemaju iskustvo ko stari lovci na bjelokost.
Ali to ne znaci da treba ici ko tabula raza u takav lov. Bez pripreme.
Moje je misljenje da sto se bolje pripremis, iskustvo ce biti kvalitetnije, a prica za unuke jos bolja!!!!
Suprotno tome, kad neko plati puste pare, ode u lov i napravi katastrofu od lova.... jer se nije pripremio.... promasi, ranjava, napravi debakl, i nije bas neka opcija.
Ali, da, kako cujem, desava se. Lovacki kampvi puni takvih prica. Dakle, u pravu si u procjeni Lex-lutor.
Korištenje afričkih kalibara na europskoj divljači je jednostavno previše .
Na kraju krajeva ne ubija kalibar nego dobar pogodak .
375HH kod nas je definitivno previše s obzirom na enrgiju kojom dolazi do propucavanja
i zrno se u dosta slučajeva niti ne otvori 300mag također je kalibar koji je napravljen za lov na velike daljine
a kad ga upotrijebiš na blizu propuca divljač i najčešće ode.
Sa 7x57 mauser i 303. British u Africi je odstrijeljeno dosta toga jer su ti kalibri bili dostupni .
Naravno da su profi hunteri imali puno veće kalibre ali za afričku divljač a ne za naše uvjete.
Ima zanimljiva knjiga The man eaters tsawo o izgradnji pruge u Keniji za one koji imaju vremena.
Osobno i 308,3006 i 8x57 sasvim dovoljni sve što se kod nas kreće past će ako je pogodak dobar
ako pucaš u pogonu pa pogodiš vepra s oproštenjem u guzicu i 50 bmg je premalo.
Kalibar koji ti odgovara i sa kojim možeš dobro pogoditi je najbolji kalibar nema potreba za nekim afričkim kalibrima
osim ako hoćeš biti glavni baja u selu jer imaš najvećeg.
Pucao sam iz tih nekih afričkih kalibara 416 rigby,458 win 470 HH i iskreno meni je to previše za naše uvjete
za bivole je ok ali za veprove previše.
300 win na maloj daljini obicno nece probiti divljac, nego na daleko kad mu padne brzina.Na malim daljinama 300 win pravi velike podlijeve i raznosi meso i zrno cesto i fragmentira zbog velike brzine ,pa je potrebno koristiti tvrdja zrna.
30-06 sa 9,7 g zrnom ca napraviti vece podlijeve i stetu na mesu i obicno nece probiti ako je mekse zrno,cak i fragmentira,za razliku od sporijeg 11,7 grama zrna koje probija i radi manju stetu na mesu. 45-70 ce obicno probiti i napraviti dobar krvni trag i manje stete na mesu nego 30-06 u bilo kojij varijanti jer je spor.
Dakle sto zrno ima vecu brzinu to je veca vjerovatnost da ce se otvoriti,mozda i fragmentirati,nece probiti i vjerovatno ce biti velika steta na mesu.Sporija zrna bez obzira na kalibar i promjer rade (ovisno o tipu zrna) manju stetu na mesu,manju ranu,cesce daju izlaznu ranu od brzih kalibara.Zbog odlicne probojnosti relativno spora i teska zrna se koriste za Africku divljac velike biomase,jer kod manjih brzih kalibara zrno se cesto raspadne prije nego dodje do vitalnih organa tako teske divljaci.Kod manje biomase pak veca brzina zrna malog kalibra cesce daje padove u vatri.
Dakle to da 300 win mag na malim daljinama probija divljac i ne otvori se ,ne stoji.Upravo suprotno.Ako je zrno meko u tom kalibru doci ce do njegovog raspadanja u mesu i pretjerane stete i podlijeva zbog vlike brzine zrna i otpora tekucina u mesu.
Za ono sto je tesko mnogima shvatiti, kad se ide u magnum kalibar, treba se ici na zrno kontroliranog razlijeganja. Bez izuzetka.
To znaci premium zrno.
Nazalost, cesto puta vidim da se kupuje "carobni" magnum kalibar, a s njim najjeftinije streljivo. To ne ide skupa.
Stajao sam pored lovca, koji je pucao u kudua sa 300 win mag, a metak bellot spce. Kudu se po konstituticiji i masi moze usporediti sa domacim jelenom obicnim, nizinskim (ne brdskim)
2 metka (visoka plecka za oborit ga), dva metka za samilosni, niti jedan prostrel. 4 metka sveukupno. Da je pogodio bilo gdje drugdje osim visoke plecke, vjerojatno bi otisao poprilicno daleko.
Po visokoj plecki zrno je fragmentiralo na kosti, i shokiralo gelerima po kicmenom djelu, pa je zateturao, i dao priliku za drugi hitac. Kad je pao, pokusavao je ustati (poprilicno energicno), ali brzo se prislo jer je udaljenost bila oko 50 metara, pa su jos dva bila za samislosni.
Ukupno 4 hica, relativno na blizu, ni jedan prostrel.
I kad lovci dodju u Afriku u lov s namjerom loviti s puskom iz kampa:
- puske su uglavnom dobre i jako dobre.
- ali streljvo je ono sta je outfitter uspio naci u ducanu, i tu nastaje problem.
Taj problem se moze izbjeci jedino na nacin da lovac nosi svoju pusku, i svoje streljivo.
Českim SPCE zrnom u kalibru 30-06.U ovom kalibru imam izbor lakse i brze 9,7gramsko zrno, i teze i sporije 11,7g SPCE zrno.
11,7 g sporije zrno obicno daje prostrel na svinjama do 100kg i na manjim daljima, i radi veliku stetu na mesu.Brze 9,7g radi jos vecu stetu na mesu i nema prostrela ako je divljac pogodjena na manjim daljinama, do 100m.Na 30m ovo zrno ne daje prostrel ,a na 200m prostreli svinju i ima izlazna rana.
Znaci tek kad brzina zrna padne na odredjenoj udaljenosti onda ovo zrno bolje probija .300 win mag kao brzi kalibar nije bas neki veliki "penetrator" mesa na manjim daljinama, a posebno ne sa mekim zrnima.
Kad izađeš malo iz tog kalupa pa kreneš eksperimentirati sa Barnesom,Noslerom ,Sierrom ,Hornadyem ,Speerom ,Lapuom PPU, Los Fox SAX i sto pedeset
drugih proizvođača
vidjet ćeš da je SPCE ok zrno ali da ima puno boljih .Isto kao i da je doma najljepše ako nisi vidio malo svijeta .
Ima i crnih i kineskinja i sve su dobre ,kad malo zaploviš morem i istražiš nove stvari ima puno toga dobrog šta se nudi u svijetu pa probaj malo.
Čitam spce ovo spce ono kao da sve ostalo ne postoji a danas je izbor toliki kakav prije 25 godina smo mogli samo sanjati i pilili fmj zrno od 8x57 da imamo
lovački metak.
Ako lovis kasno u noci, sa ceke u nevjerovatnom neprohodnom gustisu punom zmija otrovnica, manje primjerke divljih svinja, onda je SPCE jedno od najboljih zrna na trzistu i dalo mi je u toj vrsti lova gdje MORAM imati pad u vatri bolje rezultate nego Normina i RWS ova zrna u par kombinacija.
Kada to zrno kombiniras sa velikom brzinom zrna kao sto je 300 win, nema probojnosti i izlazne rane, tj vrlo je rijetka probojnost zato sto se brzi kalibri bolje otvaraju nego spori.To zrno bi imalo probojnost u kaolibru 9,3 npr.Konkretno iz 30-06 to zrno upravo kad uspori na 200m npr daje izlaznu ranu, ako je lakse i brze 9,7g zrno u pitanju.Teze i sporije 11,7 g daje proboj i na manjim daljinama.
Da sumiramo.Bila je prica o tome kako 300 win samo probije i odnese energiju na manjim daljinama, a nije bas tako, nego suprotno, a Jolly je dodao sta se dogadja sa SPCE i 300 win na velikim zivotinjama,a ja pokusavam objasniti zasto.Tema je fizika, a ne SPCE .
Tako da.... mnogima je to prvi izbor iz ta dva razloga.
Ai odradi posao.......
Mislim da je najbolje krenuti sa punjenjem za vlastite potrebe s obzirom na ponudu i stanje na tržištu a i uštedi se pokoja kuna
SPCE više nije toliko jeftin a i sve ostalo je dosta poskupjelo i hrana i gorivo pa i ova naši gušti nisu otali neokrznuti.
Sb spce i PPU SP to je nešto što možeš uvijek naći na tržištu, nažalost nikad me to nije zadovoljavalo pogotovo za lov jer nisam toliko bogat da plaćam
da mi komad ode
pa si punim sam još dok me pamet služi .
30 06 toliko zrna ima pa i spce i ppu ,speer sa dobrim barutom i punjenjem , da se to malo i stisnuti u odnosu na tvorničko punjenje.
Moj osobni izbor je Nosler 11.7g dvojezgreno zrnosa dvije tvrdoće olova u jednom zrnu . Skupo je ali ništa mi nije otišlo . Ppu je priča za sebe nije precizan i za blizu je ok
a spce nije mi svaki put odradio tako da sam platio malo više za Noslera ali ne lovm više puno pa mi je to ok ,znam da pada svaki put pa nek košta koliko košta ,
kad moram tražit košta još više.
Malo eksperimentiram sa laganim monolitnim zrnima 150,130 grs Barnes ttsx,los,fox,SAX i kad dobijem dovoljno dobru grupu spremam se u lov na jesen
da vidimo jel mi teorija stoji: lagano zrno velike brzine trebalo bi dati jednaku kinetičku energiju i dodatan hidrodinamički šok te rezultirati boljim odstrijelom
ako je na pravom mjestu i po svim pokazateljima u teoriji to bi trbalo biti puno bolje. 50 godina sam na istom i vrijeme je da probam nešto novo.
Oduševio me smartfon a dugo sam se borio protiv toga i jebiga kako stariš ako ne pratiš tehniku osjećaš se još starijim u odnosu na druge a meni je u glavi još uvijek 16.
Prijatelj iz Njemačke me malo pogurao u tom smjeru kaže da se kod njih u Bavarskoj nemože više loviti sa olovnim zrnima a kako svaki golf iz Njemačke prije ili kasnije dođe do nas
neželim biti nespreman i malo se igram dok ne nađem sveti gral, zrno koje ubija samo kad končanicu staviš na pravo mjesto i opališ .
Čekam još da naprave zrno koje i guli prasce u letu ali čini mi se da neću doživjeti tu revoluciju vremena je nažalost premalo za sve stvari koje bi želio
a kako je čovjek bliže grobu želje su mu sve veće.
Lagani monolit je nesto o cemu i sam razmisljam. Iako sam do sad to izbjegavao. (a opirao sam se i ja smartfonima)
Mislim da ce prvo biti 270 grain, za 375 barnes ttsx, a kasnije cemo vidjeti za ostalo, u 30-06. (300 grain, je standard za 375)
Rekao si kljucnu recenicu.
Treba naci balans u zivotu, zacrtati realne ciljeve, posloziti prioritete koji nisu vezani samo za puku egzistenciju, i ostvariti ih dok smo jos u upotrebljivim godinama. Nazalost, mnogima vrijeme istekne, a da ni ne primjete.
Kad zadjes u duboku starost, onda je kasno za sve.
Zato nam je mladost otiša sa sela i našla gdje ima bolje .Danas imaju internet i neće slušati tebe i mene, imaju svoj život i traže svoje mjesto pod suncem .
Nema to nikakve veze sa parama i nabijanjem na nos ja sam ih išao tražiti po svijetu jer
nisam imao dosta za normalna život doma i bio sam u neimaštini kakvu nadam se nećeš nikad doživjeti i htio sam imati sigurnu starost i bolji život i sad ju imam a vjeruj mi nisam zaradio pare bez žuljeva .
Doneseš i nešto kulture i znanja iz drugih zemalja netko to prihvati i nauči nešto a netko ne a svatko je krojač svoje sudbine
u životu imaš par šansi koje ako ne iskoristiš prođe ti život u čekanju .
"evo mi siromasni na selu koji imamo svoje lovišta " to je totalno kontradiktorna rečenica. Kako si siromašan ako imaš svoje lovište i vikendicu na moru a još i vremena na pretek ispada da ti imaš love na bacanje a nemoraš raditi ništa i ovo sve gore šta si naveo da je ogledalo vlastite frustracije . Kao da si u saboru. Samo ti rokaj SPCE i misli da je to najbolje zrno na svijetu .
Prestar sam ja da moram podilaziti nekome.
traženja Spce nije loše zrno ali je mekano. meni to nije super i daleko je od najboljeg . Slažem se neka bolja zrna su dosta skuplja i nisu na prvu za svaki đep ali ako pucaš u lovu
do sto metaka godišnje razlika je u par rundi u kafiću.
Takodjer ta zrna su bolja za krupnu divljac.Na manjim svinjama takva zrna se cesto ne otvore dovoljno brzo i odlasci su cesci.SPCE je los na krupnim primjercima divljaci jer se zrno raspadne vec na ulazu, rijetko daje dobar krvni trag ,vrlo cesto nema izlazne rane ni na manjim primjercima divljaci,radi veliku stetu na mesu ali bolje obara manje primjerke nego bilo sto drugo.
Meni za moje uvjete lova je dobar izbor zbog velikog procenta padova u vatri na manjim primjercima divljih svinja.
Idealno bi bilo neko zrno koje se tako brzo otvara i na manjim primjercima, a da je mala steta na mesu.
Ponavljam naravno da SPCE nije generalno dobar metak,to je low end klasa tu nema price,zrno koje se raspada, ali za specificne uvjete lova koje imam je dobar,necu reci najbolji ali dobar.
Slicno kao wad cutter na papiru. Spce odreze rupu na kozi, bez okrajaka, tako je zamisljeno
Takodjer neke serije SPCE, zrno im se lijepi na magnet - od mekanog zeljeza im zna biti kosuljica. Ali to ovisi od lota do lota.
Sto takodjer nije lose, jer nema naslaga bakra na cijevi.
a sad, izlazna rana bi morala imati bolji krvni trag nego ulazna rana s bilo kakvim zrnom.
Tako da je tu dilema. Jer cesto nema izlazne rane. Ali prokvarit ce i na ulaznu.
Uglavnom, da je vrhunsko zrno, nije, da je katastrofalno zrno, nije.
Bolje je za kalibre srednjih brzina, nije za magnume pogotovo ako se lovi na manjim daljinama.
Za skupi trofejni lov, kapitalnu divljac, vece bio mase, nije. (tamo di se placa ranjavanje).
Dok u lovackim drustvima, gdje se ranjavanje desava bez financijske odgvoronsti za lovca, prolazno. To je realnost. I dok je tako bit ce ga u upotrebi.
Ja uvijek imam kutiju spce u sefu, iskljucivo iz razloga za propuhati tek ociscenu cijev da se malo zaprlja, i za streljanu.
Nije los ni za upucavanje, ako se puska upucava za neko kvalitetnije (skuplje) streljivo. Upucati prvo na spce, potrositi streljiva koliko god pita kad nije skupo, nakon tog - isprobati sa kvalitetnim lovackim metkom, i onda korigirati klikove koliko trazi.
Za opasnu divljac Afrike izvukao sam neku listu prihvatljivih kalibara.
Od toga bi za Evropski lov bili adekvatni, ili cak popularni - 9.3x62, 9.3x64, 9.3x74R, 375 H&H.
Jedini razlog zasto grupa njemackih kalibara (9.3) nije danas standard za opasnu divljac Afrike - a za to su izmisljeni - je taj sto je Njemacka nakon prvog sv. rata izgubila kolonije, pa je utjecaj njemackog puskarstva bio znacajno smanjen. A sukladno tome, uspostavio se engleski standard.
Za sve ove kalibre znacajno je jak, izuzetno jak, ili nepodnosljivo jak trzaj, i nabavka puske u nekom od tih kalibara mora biti dobro promisljen potez - iskusnog lovca.
Inace kalibre za africku opasnu divljac, moze se podijeliti na:
1) Lovni kalibri za opasnu divljac - oni koji su dovoljno adekvatni, ili po loklanom zakonu minimalni za lov opasne divljaci u Africi.
Ovi su ujedno i adekvatni za lov evropske divljaci.
9.3x62, 9.3x64, 9.3x75R, 375 H&H, a mozda i 458 win mag (9.3 je u nekim zemljama dozvoljen za bivola, dok je u drugim zakonski minimum 375)
Medjutim, smatra se da nisu dovoljno jaki da zaustave opasnu divljac u napadu.
2) Zaustavni kalibri - oni koji imaju vecu energiju i smatraju se mocnim kalibrima sa dovoljnom zaustavnoj moci, da zaustave opasnu divljac u napadu.
U pravilu to kalibri iznad promjera .400. (taylor knock out value - https://en.wikipedia.org/wiki/Taylor_knock-out_factor )
Za sad stavljam neku svoju listu onog sto postoji, a kad ulovim vremena, napisat cu komentare.
Ali iz same liste bit ce vidljivo, da je samo onih 4 tropska kalibra adekvatno za evropski lov, dok su drugi zaista prejaki.
Grupa 9.3 mm
9.3x62
9.3x64
9.3x74R
Grupa 375 (9.5 mm)
376 Steyr,
.375 Flanged Magnum,
.375 H&H,
.375 Ruger, .
375 Weatherby Magnum,
.375 Remington Ultra Magnum, .
378 Weatherby Magnum.
Grupa 416 (10.5 mm na gore)
400 H&H
404 jeffery
425 wesltey richards
416 Rigby
416 taylor
416 hoffman
416 remington magnum
416 weatherby mag
416 rimmed
416 ruger
Grupa 458 ( oko 11.5 mm na gore)
458 win mag
450 3-1/4" Nitro Express
458 lott
450 Rigby
460 weatherby mag
465 H&H
450/400 – 3’’
450 NE -3.25
470 NE
476 NE
500/416 NE
Grupa 500 I iznad (12 mm I iznad)
416/500
.500 Jeffery
505 Gibbs
500 NE
577 NE
577 t-rex
585 Nyati
600 NE
600 overkill
700 NE
Najpopolarniji od svih prethodno navedenih, a na osnovu trenutne ponude novih pusaka u ducanima ili puskarskim radionicama (Rigby, WR, H&H, HEym, Kreighoff):
9.3x62
9.3x64
9.3x74R
.375 H&H Mag.
.450/.400 N.E.
.500/.416 N.E. (3-1/4")
.470 N.E
.500 N.E (3')
375 H&H Flanged Mag,
416 Rigby,
416/500 NE,
450/400 NE 3",
450 NE 3.25’’,
577 NE,
Koji izabrati kalibar da bude za Afriku i domaci lov?
9.3x62, 9.3x64, 9.3x74R, 375 H&H.
Dodje se uvjek na ova 4:
3 karabinska i jedan za expresicu, a 375 pokriva sve - prema zakonskim uvjetima lovnih zemalja, dok 9.3 samo djelomicno.
Za lov stepske divljaci Afrike (plains game), ili uobicajene evropske, svi kalibri na nivou 30-06, 300 win mag, 338 win mag su zadovoljavajuci.
POPULARNOST I PONUDA NA TRZISTU - NABAVKA MUNICIJE ZA VELIKE KALIBRE.
70 tih i 8o- desetih godina proslog stoljeca, Africki lov bio je u krizi, i u padu. Ratovalo se po Angoli, Mosambique, Zimbabwe, i kojekuda.
Municije za teske kalibre tad niko nije proizvodio, jer je i potraznja bila mala.
I jedni kalibri u to doba u ponudi bili su za streljivo 9.3, 375 H&H, i 458 Win mag. (Thanks to winchester company i njihovoj popularnoj m70 puski, odnosno zastavi i puskama CZ iz ceske)
90 tih godina, ratovi po Africi se smiruju - barem u danasnjim lovnim zemljama, i ponovo ozivljava safari industrija, i s vremenom od 90tih nadalje - pojedine tvornice ozviljavaju prozivodnju streljiva za velike kalibre.
Danas u Svijetu situacija s ponudom streljiva je zadovoljavajuca, safari lov je sve popularniji, a bivol je najpopularnija africka opasna divljac za lov (ujedno i najjeftinija, i koja nije pod cites listama)
Po Americi i nekoliko evropskih lovnih centara streljiva ima u maloprodaji.
Kod nas u HR, koji smo na svjestkoj i evropskoj lovnoj periferiji ponuda streljiva je skromna, i bazira se na ovih nekoliko:
9.3 (x62, x74R) i 375 H&H, i 458 win mag sporadicno. (I to uglavnom soft point zrna)
I za njih je relativno je solidna ponuda, ako ne po izboru zrna i proizvodjaca, onda bar po nekakvoj prisutnosti u trgovinama.
Za sve ostalo, ali bas ama za sve ostalo, jedini lijek je reloading ili madjionicarski trikovi nabavke iz drugih zemalja.
Za teske tropske kalibre, svega nekoliko proizvodjaca u svijetu radi municiju, a to su - Hornady, Norma - PH line, Kynoch, i Federal koji je uskocio u trku sa Hornadijem
http://www.kynochammunition.co.uk/
https://www.norma-ammunition.com/en-gb/ ... african-ph
https://www.hornady.com/ammunition/dang ... -series#!/
https://www.federalpremium.com/rifle/premium-safari/
To bi bilo to.
i od toga svega se skromno do nista ne uvozi kod nas.
Ostali proizvodjaci od municije za velike tropske kalibre nude samo ponesto.
PPU: 9.3 i 375 HH (sto je zapravo cudno, jer bi mogli ponuditi i 458 wm, obzirom da zastava radi pusku i u 458 wm kalibru)
Sellier & Bellot: samo 9.3
RWS: 375 H&H i (zanimljivo) stari zaboravljeni diskutabilni - 10.3x68 (vjerojatno iz tradicionalno sentimentalnih razloga)
Sako: 9.3, 375 H&H, 416 Rigby, 450 Rigby, 500 jeffery (sako ovo nudi, naravo, jer ima pusku Sako 85 safari upravo u tim kalibrima u magnum akciji)
Lapua. 9.3x62 (skromno)
Geco: 9.3
Winchester ammo: nista
Fiochi: nista
Remington: Nista (ne cudi, jer su tek digli proizvodnju streljiva nakon bankrota)
Dakle, za 9.3 i 375 H&H daleko vise proizvodjaca, i ponuda po trgovinama je stabilna.
458 win mag, po ponudi streljiva u lokalnim trgovinama u HR je marginalan. ima ga, ali rijetko. O nekom izboru ne treba ni pricati.
Dakle, i po ovom faktoru popularnosti, opet se vrtimo oko 9.3 i 375 H&H, za domaci lov u takvim kalibrima
Od tog krvarenja iz ulazne rane nema nista u praksi.Ni ne vidis gdje je ulazna rupa.
Da napomenem.Taylor knock down faktor je obicna glupost i mit koji nema uporiste u fizici.Izmjenjena formula za energiju zrna u kojoj se masa ne mnozi sa brzinom zrna na kvadrat, nego samo sa brzinom zrna sto je netocno i u praksi ne daje nista.
U praksi brzina zrna ima puno vecu vaznost pa se mnozi sa brzinom na kvadrat.Po ovoj formuli bi 45 acp imao faktor 10 a 223 faktor 5 ,sto je cisti nonsens.
taylor knock out factor, je solidan pokusaj da se nesto prikaze matematicki, i po meni ima osnove.
Taylor knot out value je indikacija efektivnosti zrna, ali ne i definicija. I TO NAJBOLJA POSTOJECA INDIKACIJA KOJU MOZEMO KORISTITI
Ne postoji formula za izracun prijenosa energije, nit za izracun probojnosti zrna.
Druge indicirajuce vrijednosti u terminalnoj balistici su:
- Masa zrna - masa je poznata, ali nije apsolutni faktor. (sto veca, to bolja? Ali smanjuje brzinu, a opet i brzina se gleda sto veca to bolja, barem po weatherbyiju)
- Energija zrna - poznata i izracuna se, ali nije apsolutni faktor (sto veca, to bolja, ali prijenos energije nije isti za fmj ili ekspandirajuce zrno)
- Brzina zrna, poznata ali nije apsolutni faktor efektivnosti. (sto veca to bolja, da li bolje prenosi energiju, ili shokira - weatherby teorija? Slonovi ne padaju u vatri od shoka zbog brzine zrna.
- Probojnost zrna, dobija se empirijski. na pr na gelu, ali se ne racuna formulom. (sto veca to bolja, ali opet FMJ probija, ali prenosi malo energije?)
- Frontalna povrsina zrna, poznata, ali nije apsolutni faktor (sto veca, bolji prijenos energije, ali sto veca povrsina, manja probojnost)
- sectional density, poznata, izracuna ,se ali nije apsolutni faktor. (veci SD, veca probojnost - ali kako onda ide sa prijenosom energije?)
- Oblik zrna, kod neekspandirajuceg zrna - efekat oblika se ne racuna, ali se gleda empirijski, nema formule za efekat, i nije apsolutni faktor. Oblici zrna: tupi, meplat, siljati, gljiva, kugla? kako staviti to u formulu?
- Ekspanzija zrna, takodjer nije apsoultni faktor, ali je inidkativna, a sam efekat u ovisnosti o zeljenom ucinku moze biti pozitivan ili negativan. (veca ekspanizja manja probojnost, bolji prijenos energije?)
Konacno:
Terminalna balistika, o kojoj raspravljamo NIJE ZNANOST.
Ni jedna definicija terminalne balistike ne ukljucuje rijec znanost, i prema tome ne mozes postaviti znanstvene formule bilo matematicke ili fizikalne koje bi u potpusnosti objasnile ili predvidjele ponasanje zrna na cilju.
Znanost ukljucuje znanstveni pokus i dokaz, koji se svaki put moze reproducirati, a racunati efekat napraviti potpuno predvidljivim,.
Ovako, svi koji se ozbiljno bave terminalnom balistikom nastoje sloziti parametre u neku formulu koja bi mogla INDICIRATI efekat zrna na cilju. taylor je to najbolje poslozio - EMPIRIJSKI.
(Jer znanost nema odgovora na to)
Dakle, taylorovo nije znanost, ali je najbolji poznati pokusaj da se nesto prikaze matematicki i po mojoj procjeni je vrlo realno.
Sve definicije terminalne balistike vrlo pazljivo izbjegavaju rijec "znanost", a najcesce se koristi rijec "studija: "terminalna balistka je "studija"koja proucava.....
https://www.lexico.com/definition/terminal_ballistics
https://www.britannica.com/science/terminal-ballistics"
https://medical-dictionary.thefreedicti ... ballistics
Nasuprot tome - Vanjska balistika, moze se uglaviti u znanstvene definicije i matematiku, i prilicno je egzaktna jer se let zrna moze svaki put izracunati sa visokim stupnjem preciznosti, jer su svi vanjski faktori poznati i moguce ih je definirati matematicki.
Unutarnja balistika, ovo ne moze (za sad ) rjesiti formulom.
Najbolje sto postoji je Taylorova emprijska formula. znanost nema odgovora na ovo.
Al ok,nebih dalje spamao temu.Ko hoce neka uzme tu formulu za relevantnu,ja ne.Takvo i jest misljenje u javnosti o toj formuli .
Sve sto trebas je slijedece:
Srusiti sa razlicitim kalibrima preko 1000 slonova, 2000 bivola, nekoliko stotina lavova i leoparda usput. Stepske divljaci x 5, od ovog broja
Nakon tog, treba na osnovu tih opazanja, posloziti nekakvu matematicku formulu uzimajuci poznate parametre svakog kalibra, da bi matematicki rezultat korespondirao sa opazanjima na terenu.
Jednostavno ko pasulj, ajde sad izvedi neku bolju formulu od tog.
Kvadrat brzine? Sta je kvadrat brzine? (u situaciji gdje do danas ne postoji formula koja definira terminalnu balistiku, pa zasto ne uvale taj kvadrat brzione ti fizicari u neku formulu, da konacno percepiramo efektivnost metka?)
Ili uzorak od odstreljnih nekoliko hiljada grla najteze divljaci na svijetu, ipak nesto vrijedi?
Ja tvrdim, od te formule nema danas nista bolje.
Kvadrat brzine?
Ajoj, dobro si me nasmijao!
Jedan metak 700 NE kosta 100 USD
Jedna Rigby Rising Bite, kosta 140.000 funti.
Holland and Holland karabin, 50.000 funti
taylor je koristio najkvalitetnije puske svog doba, u svim modernim kalibrima. U svim!
Vrijednost njegovog oruzja u danasnje vrijeme nemoguce je izracunati. Financirao se od prodaje slonovace, umro je u siromastini.
Danas:
Jedan trofjeni slon sa cites papirima za izvoz trofeja kosta ne manje od 50.000 USD.
1000 trofejnih slova u legalnom odstrelu vrijedi: 50 miliona dolara.
1000 tuskless elephant u odstrelu vrijedi: 10 miliona dolara.
1000 bivola, u legalnom odstrelu dodje: 10 miliona dolara
1000 zenki bivola, u legalnom odstrelu dodje 3 miliona dolara
U danasnjim vrijednostima, u ovim ifinancijskim okvirima vrijedi Taylorovo iskustvo, koje je uspio pretociti u matematicku formu koja daje realsiticki odraz efektivnosti kalibra.
I kad se modernom balisticaru koji prodaje mudrost modernim lovcima na internetu ili publikacijama - pojavi pitanje: jel 477 bolji od 450/400, ili od 577 NE,
a taj moderni balisticar jedva da ima odstreljana dva bivola, i jednog tuskless elephant, onda prvo sta napravi je da citira Taylora.
Taylor je zato najcitiraniji lovac/balisticar za teske kalibre u svijetu.
Jer niko drugi nikad nije uspio sistematizirati i obraditi opsezno gradivo raspona kalibara, i njihove efektivnosti na najtezoj dviljaci.
(pogledaj prethodno listu kalibara)
I formulu je izveo na osnovu "pokusa" nezamislivo velikog uzorka, na nacin da mu formula da realisitcan rezultat, prema opazanjima na terenu.
A, ti kazes, on bio pizda, nema kvadrata brzine!
pa stvarno je blesav! ja bih mu sad odmah upiso jedinicu iz fizike, i poslao bih ga na produznu!
Fizikalna formula za izracunavanje ENERGIJE zrna je masa puta brzina NA KVADRAT, a ne masa puta brzina i to je u sluzbenoj fizici usvojena formula za izracun energije zrna.To je kvadrat brzine.
Taylor je bio iskusan lovac ali nije inziner,fizika mu ocito nije isla :=)
Taylor knock down faktor je opcepoznato ismijana formula od mnogih lovaca,pisaca i strijelaca i opcenito lovacke populacije
Formula je U PRAKSI dokazano pogresna
Zelis li me uvjeriti da je 12 ga kugla 13 puta uboitija od 223, i nekoliko puta od 308 i 8x57???
Hvala lijepo,odstreljivao sam da kuglom,ja se drzim karabina .
Dakle ko imalo kuzi fiziku jasno je da je formula smijurija koja polazi sa smanjenom energijom zrna brzih laganih kalibara koji ne odgovara sluzbenoj fizikalnoj formuli za izracun energije,i onda vec netocan podatak dalje mnozi u formuli .Formula bi mogla biti ok ako se uzme brzina na kvadrat.Ko ne kuzi ok. .Nije sramota kad ne kuzis.
Lagano i brzo zrno, tesko i sporo, i kad imaju istu enrgiju di smo? Obadva su onda jednako efektivna po tebi?
Sta je za tebe energija jedini faktor ucinkovitosti kalibra?
Za terminalnu balistiku, energija je samo jedan od parametara. Ali terminalna balistika nije znanost, jer efekat zrna ne mozes izracunati unaprijed. To je studija.
Matematici i fizici fali jos da se ova problematika matematicki dopuni.
A konstrukcija modernih zrna?
Sve bazirano na testiranju na gelu, dok se dodje do konacne konstrukcije.
matematika nije sve u terminalnoj balistici, samo je jedan od indikativnih parametara.
Sve skupa, kad neko iz teoretske perspekitve ide usporedjivati zrna i kalibre, onda bi trebalo ovako (jer nema bolje)
1. usporediti energiju (veca, bolje)
2. usporediti sectional density (vece bolje)
3. usporediti taylor knock out value (vece bolje)
Ako je sve tri vece, kod usporedbe, vjerojatno je i metak ucinkovitiji
Ako jedan od faktora manji, a drugi veci, sumnja postoji.
U cijeloj prici ne zaboravimo da je 90% uspjesnosti mjesto pogotka, a ni to niko nije uspio uvrstiti u nikakvu formulu.
Ako govorimo u opasnoj divljaci, slon je jedno, lav je drugo (konstrukcije zrna), za prvog je solid, za drugog je soft point, ni to niko nije stavio u matematicku formulu.
Ali je neko jako dobro usporedjivao efikasnost kalibra na uzorku od nekoliko hiljada grla dok se moglo tako loviti.
Sad se prebacimo u moderno doba.
Na prijer, evo bas ti, Darko, skupis 50.000 USD za lov na slona.
Biras kalibar za trofej zivota.
Neces ih uloviti ni 10, ni 20, nego tog jednog. Skup je. A ako ranis, platit ces ga cijelog.
I eto, razmisljas bas iz tradicionalnih razloga o 10.75x68 Mauser. napravljen za to.
S tim danas malo ko, ili niko ne lovi. Energija do 5,500 joula mozda vise.
Energija, zadovoljava. 10.75 frontalna povrsina. (prijenos energije bi morao biti dobar)
Ali.... taylor kaze ovako (sa wiki, doduse, ali imam i knjigu pa mogu poslikati citat)
John "Pondoro" Taylor stated the 10.75×68mm Mauser was undoubtedly one of the most widely used cartridges for hunting in Africa due to its low chamber pressure, the light weight of rifles chambering the cartridge, usually between 7.25–7.5 pounds (3.29–3.40 kg), and the low cost of the early German Mauser rifles. Taylor was very critical of the cartridge due to its poor sectional density and as a result poor penetration. Taylor stated the fully jacketed versions lacked the penetration for frontal headshots on elephant or shoulder shots on buffalo and the expanding bullets were inadequate on lion and eland.
(nezadovoljavajuce za elanda, kojeg danas rusi obicni 30-06?)
Bili ga ti uzeo u Afriku? Matematika je zadovoljavajuca.
Energija, sa tom brzinom na kvadrat zadovoljava?
oces ga uzeti? Ako ranis, platiti ces 50.000 usd. kao da si odstrelio. Ali matematika i znanost, sa brzinom na kvadrat, kazu da moze.
Na slici:
Za domacu zadacu, 3. knjiga s desna, procitati za lektiru, pa reci sta ne valja.
Ima ljudi koji ne priznaju npr hidrodinamski šok..?
Osobno mislim da on postoji,ali mora pogodak biti u tkivo bogato vodom(krvi).
Ako nije ,učinak šoka se smanjuje ili ga nema.
E sada, kako će divljač odreagirati na pogodak,tu uvijek może biti različitosti .
Praktično iskustvo je važno,ali različitost je i tamo prisutna.
Oderi zivotinju ubijenu nozem,zatim oderi zivotinju ubijenu sacmaricom, a zatim oderi zivotinju ubijenu karabinom,i vidi se sto je hidrosok.
Pocrnjelog mesa i popucalih kapilara nema od noza ili od strele vjerovatno iako nisam derao od strele,od sacmarice ima jako malo,uglavnom cista rupa u kalibru ili malo veca.
Vec od relativno sporog 8x57 sve crno oko rupe i popucale male kapilare ,nekad sve od glave do repa se vide pukotine na sitnim kapilarima
.Rupa puno veca od kalbra zrna,razneseni djelovi tijela.
Zasto su popucale kapilare?
Zato sto je nastao tlak u tekucinama u tijelu zbog velike brzine udara zrna u meso, a meso jest voda 70+ procenata.
Slvni domaci jutuber dum dum je to nesto malo pokazao na jednom slasnom butu iz mesare. https://www.youtube.com/watch?v=fjialyBPJXg&t=712s
Mislim da ti mene nisi razumio.Dakle u formuli je uzet u obzir promjer ,masa zrna i energija zrna.Dio formule koji se odnosi na energiju je netocan jer se energija dobija mnozenjem mase i brzine na kvadrat sto je u Taylorovoj formuli izostavljeno.Da taj kvadrat nije izostavljen u formulu bi uvjek bio uvrsten tocan podatak za energiju zrna koji je samo jedna od stavki bitnih za zaustavnu moc ali nijedan podatak nesmije biti pogresan.
Po mom skromnom misljenju formula bi bila ok i puno realnija sa tim "kvadratom" brzine, jer upravo zbog toga dogadjaju se neke nelogicnosti u praksi.
Naravno cijenim tvoje misljenje da je formula tocna.Ja osobno je ne smatram tocnom kao i dobar dio lovacke populacije na svijetu.
I pohvala za trud i obradu big game kalibara.Citam bez da trepcem.
Oko Taylorove formule se ne slazemo i to je to
Hint:
Nema.
Uzmi istu formulu, i usporedi tebi poznate kalibre.
Izvedi zakljucak.
Nije to apsolutna formula, ali ima mu smisla.
Forumula mozda nema kvadrat brzine, ne racuna konstrukciju zrna, nema racunice oko deformacije zrna.
kao ni jedna druga.
Ali je empirijska, i vrlo indikativna.
Kao sto je sve drugo u terminalnoj balistici indikativno, i nije egzaktno.
Prigovor na ovu formulu je sto zbog izbacivanja kvadrata brzine formula ode pretjerano u korist mase zrna i promjera, pa tako 45 ACP postaje potentan lovacki kalibar, a 12 ga postaje monstrum za africku divljac u rangu 470 nitro expresa,44 mag ima jednak KO kao 30-06,300 win mag je pogodan eventuano za srndaca a i 8x68S je malo bolji
.To ameri zovu jos Energy Momentum ,nepostojeca fizkalna velicina po kojoj luk i strela maju zaustavnu moc karabina, jer strela je poteska u odnosu na metak.
.Iako generalno i sam vjerujem a i praksa lovaca je pokazala da su za tesku divljac bolji i teski kalibri sa teskim zrnima veceg promjera, ovu formulu opravdano i s razlogom smatram netocnom.
Dakle, evo tablice za TKOF, za uobicajene kalibre koji su nam vecina poznati.
Pa sad nek svak, pogleda, usporedi kalibre koji su mu poznati, i nek izvuce svoje zakljucke.
Meni se cini realisticna.
Za usporediti brojke i efektivnost izmedju strijele, karabinskog metka, ili kugle iz sacmarice - ne postoji jedinstvena formula.
Moze se gledati i ovako: terminalna balistika iz znanstvene perspektive, je tek u povojima. Nesto tu matematicki jako fali.
Ali ako hoces, brojcanu usporedbu neceg, makar iz iste klase od ovih tri - onda, je to empirijska formula, iz najveceg moguceg realnog uzorka.
Nije to tako blesavo.
Kad mladi lovac kupuje prvu pusku: prvo sta pita jest, koji kalibar i koji metak da uzmem da bude za svinju?
Onda mu stariji lovci nude savjete.
Empirijski. Iskustvo.
Bolje nema.
Takav bi bio u idealnom svijetu kompetentan stariji lovac da da savjet o idealnom kalibru za divlje svinje.
U praksi.Savjetujem mladim lovcima da bjeze od tih savjeta jer kod nas nema ni 001 posto starih lovaca sa tim iskustvom.Upravo sam najvece nebuloze i zablude cuo upravo od tih "starih lovaca", a sve sto sam kvalitetno naucio sam uglavnom naucio citajuci literaturu,posebno o balistici,puno citanja i to izbjegavanje domace literature sa balkanskih prostora,eventualno internet i forumi tu se na prste jedne ruke moze naci kvalitetan savjet, a onda sam se sam kroz praksu uvjeravao u tocnost tih podataka.
I dalje ucim,provjeravam saznavam,i cudim se kojim su me sve zabludama uvjeravali ti stariji lovci koje sam sretao. Cast iznimkama kojih je bilo, ali malo.
Tek danas na internetu mladi lovac u MORU nebuloza moze naci par kvalitetnih savjeta od 2-3 covjeka na balkanu koji imaju realan pristup ,nacitanost i odredjeno iskustvo po pitanju lovackih kalibara.
Stariji lovci obicno daju savjete da je najbolji onaj kalibar kojeg oni imaju i njime odstreljuju cijeli lovacki staz, a njima su oni prije njih rekli da to tako treba i zabluda se prenosi sa koljena na kolljeno.Njihova nacitanost i teorisko znanje balistike je obicno, skoro nikakvo ,a bez tog temelja nema napretka.Vecinom je to savjet za jedan kalibar i na ovim prostorima tu prednjace 8x57,7x64,30-06, a savjet mladom lovcu koji je najbolji zavisi od toga koji je u ormaru tom starijem lovcu koji daje savjet.
Imao je nekoliko setova pusaka u rasponu kalibara, i nekoliko puta sve je izgubio.
Prvi put kad se vratio u Afriku iz drugog sv rata, sve puske mu bile pokradene.
Nakon tog, narucio novi set pusaka. (vjerojatno u rasponu od 22 do 50)
Nakon tog, barem dva puta je gubio sve puske - na nacin da je prelazeci rijeku, camac mu se izvrnuo i sve se potpopilo.
U mom bivsem drustvu, kaze mi stariji iskusni lovac, duboko u mirovini po godinama, da mu pomognem upucati pusku. Lovacki staz ima preko 40 godina.
Dobro.
Dodjemo na streliste.
Kaze "ma dobra je puska, lagana i sve, samo mi divlja svinja svako malo ode u pogonu. Mislim da je puska neupucana pa losije pogodim".
A ono:
CZ 527, cal 223 remington, metak hornady v-max (varmint metak za shakala i lisicu, brze expanzije).
Metak prsne pod kozom, svinja ode.
Ali starom lovcu, iskusnom i u godinama, svidjelo se nositi u pogon pusku koja je lagana, ni ne osjeti se, a cijena municije, pola od prave karabinske, ali penzija to moze financirati.
Kakav savjet, on moze dati?
Evo jedan stari reklamni film iz 1965.
Danas takvih filmova vise nema.... Ah good old times.
Novi post 64, winchester m70, i razni kalibri na terenu u akciji. Winchester reklamna kampanja za novu seriju pusaka.
Pa sacmarice, pa 22 wmr... razni (uobicajeni) kalibri, a sve pada u vatri.
https://www.youtube.com/watch?v=YczDKqKlQ78
U stvari, ovo su uobicajeni kalibri za sjevernu hemisferu, a upotrebljivi u africi
https://www.rimfirecentral.com/threads/ ... lr.226295/
i sa 22 lr su se ubijali slonovi isto tak kako su sa 700 H&H odlazili đabe ti kalibar ako ne pogodiš tamo di treba .
30 06 ,8x57 za malo mekše i 375 ,416 ili nešto u tom rangu za tvrdo i sve pada,dobar pogodak i dobro zrno, nećeš sa spcom na Buffala.
Stavio sam na africki thread na forumu clanak iz man magnum magazina o tome, postoje sudski zapisi.
Osudili su krivolovca za krivolov na slona, koji je koristio 22. Ali nije receno koji 22.
Onda su pokusali testirati 22 da vide hjjel moguce.
https://forum.hr-oruzje.org/viewtopic.p ... 1&start=40
Clanak je na dnu ove stranice, u PDF.
Krivolovci u indiji, uspavaju slova puskom za uspavljivanje, a ubiju ga sa 22 wmr, pucanje u uho (iz bliza). na ovaj nacin skoro je necujno.
(citao negdje clanak o tome njihovog game officera, lovocuvara)
Naravno takve eksperimenta sa tako malim kalibrima preporucio bih samo za vrhunske strijelce kao sto je ovaj lik sa snimke sto snima i puca ovaj odstrel
https://www.youtube.com/watch?v=X5JRDFB7QIM&t=41s
I gađa se u oko,tako da zrno ide ravno u mozak,a slon samo klekne....
Ovisi puno od udaljenosti lovca od slona kao i o polozaju tj drzanju slonove glave u tom trenutku...
(Pre)veliki se kalibri koriste upravo zato jer ako ne pogodis mozak ( sto je jako lako moguce) energija mora osamutiti slona i on mora pasti od tog pogotka, a to moze samo overkil kalibar.
Sve drugo vodi ka tangu tog slona po lovcevoj glavi...
Zelim reci, tocan odgovor upravo u srce problematike!
Kut gadjanja i tocka ciljanja za frontalni hitac se rapidno mjenja, sto je divljac blize lovcu. A gadja se na male udaljenosti, najcesce blize od 30 metara, pa je promjena tocke ciljanja znacajna.
Knock out value, je formula koja je empirijski dobivena da definira taj efekt.
Nisam (jos) lovio opasnu divljac, ali mogu reci kad se lovi krupna divljac, svaka puska u ruci meni djeluje premalena. Overkill kalibar je pozeljan.
Zebra, 400 kila (2017), 300 H&H, Eland 800 kila (2022), 375 H&H, u trenutku ciljanja, ta puska meni djeluje jako skromno.
A da padne samo privremeno od shoka, dok se ustane vec je drugi metak u cijevi, i shokirati privremeno takvu divljac puno znaci, da se dobije na vremenu za drugi, preciziji hitac.
Iako se takva divljac ne smatra opasnom, kad ranis, pa kad uslijedi potraga, pa se ne nadje, nakon tog slijedi platiti punu cijenu odstrela.
Debth of honor. Ne odstrijeliti, a platiti. Izcashirati novce, za vlasititi promasaj. A novci nisu mali.
"Sramota takvome junaku dzilitnut se, a nepogoditi cilja", ko u onoj pjesmi.
Nazalost, prema pricanjima koje cujem, bilo je nasih lovaca, koji su se svadjali da ne plate ranjavanje na kapitalnoj divljaci.
Kod opasne divljaci u situaciji ranjavanja ili gubitka divljaci, osim novaca, cijena je momentalni nastanak opasne situacije gdje neko iz lovne grupe moze lako nastradati ako se desi napad. Osim opasnosti od divljaci, tad jos i svi koji nose oruzje pucaju da zaustave napad, moze se desiti i ranjavanje lovca od zalutalog metka kad se izgubi kontrola situacije. Gadna situacija.
Ali gledajuci iz perspektive naseg lova, da postoji neka odgovrnost za ranjavanje i gubitak divljaci (financijska), ne znam bas da bi neko promovirao slabije ili marginalne kalibre, ili pucanje na velike udaljenosti.
moja je teorija u lovu ne postoji overkill.
Ubija li divljac masa zrna,promjer zrna,njegova brzina?Ne ubija,ubija energija koja se prenosi na tkivo.Od promjera zrna,mase zrna,oblika,tvrdoce i brzine zrna NA KVADRAT(sto znaci mala promjena brzine donosi znacajnu promjenu kolicine energije u gibanju), zavisi koliko ce to zrno proizvesti i distribuirati energije na tijelo divljaci i koliko duboko.
Da ne spominjemo da je otpor tkiva poroporcionalan povecanju brzine projektila ,sto ugrubo znaci da dvostruko povecanje brzine donosi 4x veci otpor tkiva divljaci ,sto znaci daleko vece praznjenje energije na tkivu ako malo povecamo brzinu zrna ,nego da malo povecamo promjer, a za to malo trebaju nam velike cahure sa puno baruta.
Jeli 45-70 najbolji izbor za Afriku?Vjerovatno nije iako moze posluziti, ali 9,3x64 je vjerovatno bolji izbor.Zato je isla ova moja primjedba na KO formulu.
Nije mi poznato da je iko koristio 50 bmg za lov, niti da postoji lovacka puska u tom kalibru.
Danas se smatra da je je najjaci lovacki kalibar 700 NE, koji ide do oko 12.000 joula
BMG za usporedbu ide do preko 20.000 joula. 60% jaci od 700 NE. (i tih pusaka je manje od 20 na svijetu)
Puska bi bila ili prejakog trzaja, ili preteska za nositi. Uz 505 Gibbs, i 600 i 700 NE, nema potrebe za time.
50 BMG, s druge strane u browningovoj strojnici JESTE efektivno koristen za krivolov. (govorim po africi, za lokalne podivljale gerile, odnosno vojske za financiranje lokalnih vodja).
Najpoznatiji je slucaj kad je u Kenyi zabranjen lov, izbacili lovce iz lovista (da niko ne vidi posle sta se radi), pa je prvi kenijski predsjednik slao vojsku da ubija slonove, a slonovacu je prodavao u Kini, prevozeci vlastitim jet avionom. Imajuci srednje kalibre, kenyska vojska je to odradjivala sa sa strojnicom m2 - 50 BMG sa pick upova, pucajuci po cijelom krdu. (standardni kalibar je bio vjerojatno 303, ili 308 vjerojatno, u doba osamostaljenja, malo preslab za slona, pa su imali ovo drugo, efektivnije)
U obrnutoj prici, da li lovacki metak ikad postao vojni? Da.
Tamo gdje treba probojnost.
Rusi su uzeli 9.3x64 kao snajperski kalibar, za tvrde ciljeve.