Decki ono sto treba gledati je slijedece:
- Brzina zrna
- tezina zrna
- energija zrna, kao funkcija prethodne dvije
- frontalna povrsina zrna
- oblik zrna ili tip zrna (siljati, tupi, ravno odrezani-meplat, brzo ekspandirajuci, kontrolirane ekspanzije, ne ekspandirajuci, itd)
- sectional density
- knock out factor (taylor ko value) - s time da o ovome kod nas ne zna skoro nista
Sve prethodno moze se izraziti matematicki i ima utjecaja. Ali nosi i varku.
Energija kao produkt brzine i tezine moze se zakamufirati u paketu kroz tesko i sporo zrno, ili kroz lagano i brzo. A to nije isto.
Bitno je i mjesto pogotka divljaci, a ni jedna formula ovo ne razmatra. Dok se mjesto pogotka ne rjesi matematickom formulom, nece biti ni zadovoljavajuce formule efektivnosti kalibra. A kamoli da se gleda samo kroz jednu ili dvije varijable s gornje liste
Hidrodinamicki shok (kao posljedica brzine) nije moguce dokazati jer u istim i slicnim uvjetima, ne mora se desiti ili ponovoti
Kod najkrupnije divljaci, to ni ne postoji.
Medjutim, s druge strane - i bez hidrodinamickog shoka, primjecena je drugacija reakcija divljaci na pogodak razliciitm kalibrima.... sto je nadalje bila perspektiva stvaranja formule za knock out value, John Pondoro Taylora. (jednog od najcitiranijih autora,o kalibrima i dan danas, jer je zapazanja bazirao na vise tisuca odstrela sveg i svaceg od divljaci, i nastojao uskladiti sa svojom formulom). A lovaca takvog iskustva vise danas nema, jer niko ne lovi vise u takvom volumenu. Inace i ta knjiga mi je na polici.
Poanta je da kod lovne balistike, za sad nema konacne formule koja ce brojkom dokazati sta je bolje, vec je efektivnost kalibra sprega svih gornjih faktora, (PLUS KOLEKTIVNO ISKUSTVO STRUKE).
Takodjer da napomenem da u lovackom prirucniku, u lovnoj balistici ovi faktori se ne obradjuju, pa ne treba se cudtiti propustima u znanju veceg broja lovaca.
A kad govorimo o kolektivnom iskustvu, 375 HH, se stavlja uz bok evropskim 9.3 kalibrima.
U skladu s navedenim, ima i drugih primjera gdje je kalibar solidnih mjera zrna i duzine cahure- podbacio, novi primjer vam je 10.75x68.. iako se korsitio za lov najteze divljaci, cak i s odredjenim uspjehom, ali bilo je i kikseva.
J. P. Taylor ga je opisao kao ne pouzdan metak, loseg SD, koji uslijed tog pada u K.O vrijednostima (knock out value).
(African rifles and cartrdiges, 1948)
Lako kad jedan autor nesto napise o tome, ali povijest i praksa ga s vremenom stavila na mjesto, koje to potvrdjuje. Danas je to vrlo rijedak kalibar, kolekcionarski, i prakticno terenski beznacajan, cak mislim i bez tvornicke muncije u proizvodnbji (70 godina nakon objavljivanja Tayorovog teksta)
Pao je na ispitu protoka vremena (kolektivno iskustvo struke).
9.3, medjutim - stoji i dalje. (ukljucujuci zakljucno do bivola)
8x68 ima energije, ne moze se poreci, ali slabiji je u nekom od ostalih faktora, govoreci o africi. medjutim na evropskom kontinenetu sija punim sjajem. U Africi ga ne vole, jer nema municije u loklanim ducanima, za razliku od 300 wm.
Ako izuzmemo Opasnu divljac, za stepsku divljac.... sta je dobro....?
Po meni, 7 rem mag, 30-06, 8x57, 308 win, 7x64, 270 win (bez elanda) i slicni, nasi svakodnevni.
u kategoriji velikih kalibara za stepsku divljac do elanda, plus mekana opasna divlac (macke):
338 win mag, 8x68, 9.3x64, 9.3x62, 300 win mag, 300 weathebry, 300 HH... i slicno, uz pravilna izbor zrna.
Za velicine divljaci, od bivola na gore (nilski konj, slon, nosorog, ali i krokodil koji trazi jak pogodak u glavu) - 375 HH pa na gore, ali to je univeralni kalibar koji je s laskim zrnom i za prethodne kategorije, i sto ga razlikuje od svih jacih).
A sad, sta je od africkog primjenjivo za evropsku divljac, od sveg navedenog, a da budem u skladu teme... znamo i sami. A po meni, zakljucno je to do 375 hh,. Preko tog sve je pretjerano, pa zato nisam ni navopdio kalibre za ekspresice.
Ako neko zeli usporedjivati kalibre, onda makar treba napraviti tablicu i usporediti sve navedene faktore da se dodje do zakljucka, pa javite rezultate.
To je po meni.
)
9.3x62 i ,9.3x74r su vec znatno slabiji energetski.Govorim samo o podacima iz tablica.Ne negiram da i oni nebi jednako obarali u Africi
