Nek mu je laka zemlja.

Odrastao sam uz rafale brojnih verzija ,tj kopija njegove puske ,a svadba i danas tesko da moze proci bez nje u mom kraju.

A koji je to kraj?

Mastermind iza dizajna AK47 je Hugo Schmeisser, a ne nikakav u to vrijeme tenkist i anonimus Mikhail Kalashnikov, ali eto svi znamo kako se priča dalje razvila, Schmeisser je po zarobljavanju radio u Izhevskoj tvornici, i vidi vraga baš tamo je dizajniran AK.. i think not. Sastavili su 100-njak STG-44 pušaka po zarobljenim nacrtima, ali nisu bili dobri jer nisu dobro poznavali tehniku motanja lima dobre čvrstoće za proizvodnju tijela (recivera), tijelo za prve kalaše je bilo proizvedeno iz jednog komada čeličnog bloka i dalje izglodano.

Zanimljivo bi bilo cuti sta bi na to rekao M.K.?

On tu nema što reći (sad i ne može), već je zadnju riječ o svemu imao politbiro, prikazati ga kao narodnog junaka zaglupljenom i strahom prožetom narodu, amorfnoj masi kojoj umjesto gladi prodaješ junake. Da me se ne shvati krivo, Kalashnikov je uistinu u tom periodu radio u Izhevsku, ali njegov kapacitet u projektiranju oružja je vrlo sličan mom, slab i nikakav. Zamisli samo da je politbiro tim istim masama rekao, vidite ovu pušku je osmislio Hugo Schmeisser, što bi to govorilo o superiornosti koju im nastojiš prodati.

Poznata je jedna plemenita izjava velikog umjetnika:

" Dobri umjetnici KRADU, oni loši samo kopiraju " nema se tu što dodati. Ako i je nešto debelo napredovalo od poznatih načina bravljena, u zadnjih 100g onda to očito nije za javnost ili jednostavno nije napravljeno !!!

Bravljenje naginjujućim zatvaračem je dovoljano za 7,92x33 i lakše za proizvesti, ali ne i za 7,62x39 i konceptualno je lošije od rotirajućeg zatvarača, i uopće ne uzdižem njemačku tehnologiju tog doba, pa britanski Sten je bolji od MP40, i ja nisam naveo da je Schmeisser sam sjedio u sobi i sam sve napravio, već je on usmjerio koncept u smjeru kojim je otišao. Sumirano Kakashnikov intelektualno nema kapacitet za navedeno konstruiranje, a neki ga uzdižu do nivoa Johna Browninga, opet ponavljam Schmeisser i inžinjeri i Izhevskoj tvornici jesu napravili danas poznati AK, a tko danas Schmeisseru priznaje enorman doprinos razvoju puške.

Istina brave, no kao što sam gore naveo da bi inkorporirao naginjujući zatvarač sa jačin streljivom (7,62x51) tijelo (reciver) mora biti glodano (FAL), no srednji kalibar (7,92x33) može obuzdati i prešani reciver. Rotirajući zatvraač bravi na bloku cijevi, dok naginjajući bravi u reciveru. Dakle, kalibar i materijal izrade recivera određuje metodu bravljenja.

Ok,ali kao sto rekoh 7,62x39 i 7.9x33 su jednako jaki kalibri ,ti tvrdis da bravljenje naginjujućim zatvaračem je dovoljano za 7,92x33 , ali ne i za 7,62x39 no nema veze.Mozda si i u pravu ali zasad nemamo cvrste dokaze.

Bezbrojni su primjeri kicenja tudjim perjem u povijesti izuma.Definitivno mu je uzor bio Stg i Garand ,a Garandu Mondragon a Hugi Smeisseru za Stg mozda opet Rus Tokarev koji je konstruirao pred sami WW2 prvu poluautomatsku pusku koja bravi naginjucim zatvaracem SVT 40, i koja je Nijemcima dokazano bila uzor za njihove konstrukcije poluautomatske puske.Sve je to previse zbrkano.

A ne zaboravimo i ruski proizvod iz 1915, Fedorov, ili talijanski iz 1900, Cei-Rigotti!

Malo se zastranilo od moje inicijalne opaske, naravno da su mnogi mehanizmi automatizacije i bravljenja već ranije osmišljeni, i sami Cei Rigotti mi dizajnom sliči na Mannlicher M1895 sa dodanim klipom. Moj osvrt je bio taj da je Schmeisser usmjerio AK kakav danas poznajemo, i naravno da su i ruski tehničari i inžinjeri pridonijeli konačnom proizvodu, ali pokojni Kalashnikov nema ni približan značaj koji mu se pripisuje, i naravno da rusi nisu blesavi, pa oni su prvi na tenkovima implementirali sustav suspenzije Waltera Christia koji su amerikanci odbili, a kasnije se pokazao najoptimalnijim za bojišta u kojim se tenk koristio.

Sigurno je Schmeisser usmjerio AK kakav danas poznajemo,vidi se i po finalnom izgledu ali i cijelom konceptu oruzja,Hugo je definitivno napravio prvu iz obitelji jurisnih pusaka,gotovu,kompletnu, i pjesacko oruzje cjele te obitelji je usmjerio u tom pravcu,Kalas posebno izgledom podsjeca na Stg.Medjutim ne vjerujem da je dizajn puske direktno njegov rad.Ne vjerujem iako mozemo nagadjati samo analizirajuci konstrukciju i bas zbog detalja konstrukcije ne vjerujem.Jeli M Kalasnjikov konstruktor??Jeli J.M.Browning konstruirao B.A.R i ostale njegove poznate konstrukcije,ili Stoner M16 ili je to radio neki zarobljenik??? Ne znamo i mozemo samo prihvatiti "sluzbenu povijest" jer pobjednici je pisu.

Cinjenica je da je Sovjetima falila dlaka za tu konstrukciju.Da su vec prije Nijemaca koristili intermediate metak 7,62x39(cak puno prije 6,5 u Fedorovu, automatskoj puski,da su samo dodali selektor i rukohvat,eto je) i da su vec u ratu imali poluautomatske puske(Simonov) na intermediate metak(metak srednje jakosti).Dovoljan im je bio i pogled na Huginu konstrukciju i Kalas bi vec bio tu i bez Hugine pomoci,u to sam uvjeren.

I sto sada po Vama omogucava vecu pouzdanost pri minimalnom ili nikakvom odrzavanju, sistemi koji rade na povratu plinova ili oni koji brtve samo masom ?

Pretpostavit ću da pitanje nije retoričko...so here goes, bravljenje masom je odlično za slabije kalibre i odlično za održavanje, otključavanje zatvatača povratnim plinovima je obrnuto od toga. No meni osobno odlično funkcioniraju odgodno aktivirajući zglobni zatvarači (Pedersen), ali komplicirana izvedba i skupa proizvodnja ih nikom nije činila isplativom. No da se vratim na čisti blowback bravljen masom, da bi se obuzdao primjerice 7.92x57 mauser zatvarač bi morao težiti 15 kg. i otud nepraktičnost. Izuzetna pouzdanost Walther PPK i Makarova i jest u običnom bravljenju masom, ali samo za slabije streljivo, jače streljivo treba fizičko bravljenje zatvarača i cijevi. Ovo sve ne pišem jer mislim da netko ne zna sve ovo, već čisto "as is".

Definitivno mislim samo na pouzdanost, da li je netko analizirao onu slagalicu od zatvaraca koji se koristi na M53, na zalost nisam imao prilike ulaziti u detalje ali koliko vidim tamo je to vrhunski rijeseno, naravno ako se ne skratari na kvaliteti materijala za zatvarac, zna li netko od Vas dvojice malo vise detalja iz prakse...za taj kramp, pogotovo o svapskoj verziji ??

Tamo negdje 2000-te dok sam služio vojsku u Karlovcu u skladištu Jamadol je bila jedna strojnica, kad sam je malo škicao sjećao sam je se iz filmova, no tada nisam znao o čemu se radi, no kasnije sam uvidio sa se radi o MG42 modelu, zašto mislim da je bila MG42, a ne M53 je zato što su oznake sa strane bile pobrušene, a to je Jugo armija radila sa zarobljenim oružjem kao i K98 Mauserima, sada kad se sjetim i to kroz maglu kad sam povukao ručicu za punjenje (naravno nije bilo streljiva) nije bilo nikakvog rotiranja zatvarača, već samo nazad i u blok spoja sa cijevi, nije ostao otvoren i zato sam siguran da nije bio MG34....naravno ja tad nisam imao nikakvog pojma o metodama bravljenja i izvedbama zatvarača. Konstrukcijski bravljenje rolerima je izuzetno rješenje za veliko povećanje brzine vatre, a bez upotrebe sustava povratnih plinova. Po izgledu rekao bih da je sustav dosta osjetljiv na tolerancije izrade i termičko otvrdnjavanje rolera, na manjoj skali kao što je CZ52 pištolj ne bi rekao da je tako bitno, no povećanje zatvarača i povratne energije streljiva većeg kalibra moglo bi, ako se dobro ne proizvede raditi probleme. No ja osobno nisam vadio zatvarač van pa ne mogu pričati dublje o tome. A i ovo što sam gore napisao je čisto moja opaska sa konstrukcijskog aspekta, možda u praksi nije bilo tih problema.

Bilo bi to fino ako nadjes slikice, sjecanje me sluzi onako maglovito oko tih detalja jer smo morali znati rastaviti i sastaviti svo pjescako naourazanje koje je tada bilo u kasarni, uglavnom dobro pamtim onaj ogromni feder koji se vadio zakretanjem kundaka a znam da je zatvarac imao roloere i da je bio cudnog oblika...sprava je opaka u svakom slucaju...

Jednostavna naprava.Dva rolera upadaju u utore u cijevi iza lezista i brave cijev.Nakon opaljenja sila metka potiskuje zatvarac nazad ,valjci se uvlace u zatvarac i odbravljivaju cijev ali odbravljivanje usporavaju do sigurnog nivoa,tj zrno uvijek prije izadje iz cijevi nego sto se valjci uvuku u zatvarac i oslobode ga
.

Sustav je pozdan ako se ne mjenja laboracija streljiva ali zahtjeva uniformirano i kvalitetno izradjeno streljivo inace dolazi do zaglavljenja.

Ja sam bio u zabludi. Bijah uvjeren da zatvarač potiskuje natrag trzaj cijevi. Kad cijev trzne nazad, s njom krene i zatvarač. Cijev putuje do graničnika i tu staje. Zatvarač se dalje kreće po inerciji, te odbravljuje cijev i...... Ne sjećam se odakle mi ova priča, ali priličan niz godina vjerujem u nju.
Pozdrav svima!

Da,tako je kod MG 42 i M53, trzaj cijevi ali roleri brave,sustav sa valjcima i sa fiksnom cijevi je npr kod HK G3 gdje isto roleri brave ali nema kretanja cijevi.

Lex ,zivis u zabludi .Cijev se mice skupa sa zatvaracem kod M53 i MG 42,kratko,kratki trzaj cijevi.

Trzaj je vrlo kratak,pomjeranje cijevi nazad oko 1 cm.

Finu animaciju mozes vidjeti od 0:41 u ovom videu https://www.youtube.com/watch?v=jHzLfkT2Bjo

Dobra animacija!

Eh, to staro oruzje, skoro bez plastike - a radi! Da covjek ne povjeruje!

E jeb.ga... ja i dalje ne vjerujem u to da se cijev mice naprijed-nazad na M53...svaka cast animaciji no cini mi se ludo...

Moram to kod kolege u Sloveniji provjeriti u zivo, kod njih je dozvoljeno posjedovanje svih vrsta oružja iz domovinskog rata pa imaju sve moguće i to u ispravnom stanju...

Vidis kako valja komunicirati sa ljudima na forumu,da ti ovo nisam objasnio mozda bi i umro u uvjerenju da M53 ima fiksnu cijev.

Isto ko što sam i ja mislio da roleri brave "klimavu" cijev. Šta mogu kad me sve asocira na klimavu cijev!

Automatska oruzja uglavnom ne rade na manevarsku municiju, nema dovoljno trzaja s njom, ili je tlak u cijevi premalen.
Zato postoje razni pojacivaci trzaja, a ocigledno i kovanica posluzi!