Vrste užljebljenja cijevi ?
Molim nekoga tko se razumije u cijevi oružja pošto namjeravam u streljanu da objasni o vrstama užljebljenja cijevi,broj polja u cijevi 4 i više... čemu služi više polja čemu manje
Prijavite se kako biste komentirali.
Banati korisnika ?
Korisnik se više neće moći prijaviti niti koristiti forum dok ban traje. Ovo je ozbiljna radnja.
Neki su tvrdili da vise zlijebova povecava preciznost.
Ja to nisam ustanovio, a probao jednu i drugu, te usporedjivao.
Engleska puska iz svjetskih ratova Lee Enfield, radila se u ovisnosti o proizvodjacu sa 2, 3 i 4 zlijeba, te u desnom i lijevom navoju. Nije mi poznato da je i jedan zlijeb radi veceg ili manjeg broja kanala bio poznat kao precizniji, ili da je radjen - recimo za snajperske puske.
Dakle, u kontekstu streljastva broj zlijebova nije uvjet za bolju preciznost. To je moje misljenje.
Bitniji jest: korak zlijeba u cijevi, dakle koliki put zrno prijedje dok se okrene jedanput.
Pa se na osnovu tog trazi najodgovarajuce zrno. Za nas - ne-profesionalce, to se trazi metodom "pokusa", tako da vidis koji metak najbolje drzi grupu.
Za pocetak, ne trebas time razbijati glavu, pogotovu ako sad tek pocinjes.
Fokusiraj se na pravilan stav i okidanje.
U streljacki klub, brno 2, najeftiniji bellot - i fokusiraj se da pravilnu izvedbu hica, i postepeno smanjivanje grupe pogodaka.
Kad se govori o olimpijskim rezultatima, onda bi se dalo jos raspravljati o tolerancijama, debljini cijevi, te nacinu izrade: kovanje, provlacenje, ili rezanje, te o postupcima anuliranja stresa na stijenki materijala.
Medjutim, ponavljam, ne treba o tom razbijati glavu.
Kovanje cijevi. (forgeing, ili cold barrel forgeing)
Najbrza i najjeftinija metoda, medjutim zahtjeva veliku investiciju za specijalizirane prese.
Ukratko, sirova cijev, koja je u pocetku debela i kratka, u nju se stavlja mandrel (negativ)
Pod presom se stisne, cijev se stanji i izduzi, i ostaje utisnut zlijeb.
Ova metoda - ostavlja izuzetan stres na molekularnoj stijenci materijala i mora ga se anulirati.
Ako stres ostane, onda se mogu pojaviti pukotine, i dolazi do nejednolike termicke diletacije kod zagrijavanja cijevi (kod upotrebe)
pa uslijed tog i pada preciznosti.
Vjerojatno svaki proizvodjac ima svoje metode eliminiranja stresa, ali kriogenizacija je mozda najpoznatija, zatim nitrizacija, ne znam ima li jos koja metoda. (Kriogenizacija je zamrzavanje cijevi na nisku temperaturu.. minus 180, 250 stupnjeva - nemam sad detalje, ali ako proguglas lako nadjes)
90% evroskih proizvodjaca je preslo na metodu kovanja.
Kad se prica o marketingu, onda se u javnost izlazi sa sloganom da proizvodjac radi cijevi "najboljom metodom hladnog kovanja cijevi radi maksimalne preciznosti i kvalitete".
Najbolja je to metoda - to je istina, ali samo zato jer je njima jedina, pa drugo ni ne mogu ponuditi, a ostalom bi se dalo raspravljati. Inace, jednom kad imas prese onda je to i najjeftinija metoda po proizvedenoj cijevi.
Inace - ova metoda izmisljena je u Njemackoj i usavrsena za proizvodnju mitraljeskih cijevi u ww2, radi potreba izmjene mitraljeskih cijevi na istocnom frontu.
Slijedeca metoda: provlacenje (button rifling)
Kroz sirovu cijev, vec dovedenu na grube dimenzije provuce se nareznica (button, u puskarskom jeziku).
Jednostavno. Ostane zlijeb. Obzirom da ipak treba neka sila za to - vjerojatno i ovdje ostaje malo stresa na stijenki, a ga se rijesava na slican nacin.
Sporija je metoda, ali zahtjeva manju investiciju za proizvodjaca u smislu alata i masinerije. Pristupacno za male radionice.
Ne zahtjeva neku veliku puskarsku vjestinu.
Treca metoda:
Rezanje. (rifle cutting)
Najstarija metoda, koja se koristi od pocetka prozvodnje narezanih cijevi. Najmanji stres na stijenku materijala.
Navoj zlijeba se narezuje, sa specijaliziranim alatom, ali ovo zahtjeva izuzetno vjestog i iskusnog majstora.
U Evropi su skoro svi proizvodjaci cijevi presli na metodu kovanja, medjutim stalo je jos nekoliko koji se drze metode provlacenja.
Shiltz&Larsen, Lothar Walther, cini mi se i Ansutz (ali ovo zadnje nisam 100% siguran)
Kako se kod nas dalekometno streljastvo nije jako razvilo (HR), tako u nasim uvjetima sporta, sve su ove cijevi dovoljno dobre i precizne.
U Americi, gdje je streljastvo razvijeno do krajnjih granica, od reloadinga, preko industrijske podrske, back-market dijelova i opreme, puskarskih radionica, tradicije prerijskog lova na daljinu, i velike baze strijelaca: pa tamo se pokazalo da kovane cijevi ne mogu postici rezultat koji postizu provucene i rezane cijevi.
Ovo govorim o BR nivou preciznosti gdje je razlika od 1/3 do 1/4 do 1/5 moa, ili manje - bitna i znaci postizanje ili nepostizanje medalje ili rekorda, pa se debata vodi o tome koje su preciznije - provucene ili rezane. O kovanim se niti ne prica.
Medjutim, kovana cijev ima svoje mjesto u profesionalnom i lovackom oruzju, kao i u disiplinama aktivnog streljastva.
Sto se tice trajnosti cijevi, neki smatraju da su kovane cijevi najdugotrajnije na abraziju i habanje (broj ispaljenih hitaca), medjutim realno nema nekog dokaza o tome, dok za preciznost, (Bench rest) rezultati su realni i zapisani.
Realno govoreci za dugovjecnost cijevi po meni vrijedi pravilo sto je kraca cahura, duzi je zivotni vijek cijevi, za jace kalibre - dakle - 308 w...
Odnosno manja brzina, i metak bez kosuljice (MK, WC, zracno)
Nisam jos spomenuo poligonalne cijevi, jer o njima malo znam, ali na puske se rijetko stavljaju, ne znam iz kojih razloga.
Sto se tice zivotnog vijeka cijevi to je obicno stvar omjera kolicine baruta i kalibra cijevi pod uvjetom jednake tvrdoce zrna.
Sto je manje baruta u cahuri a veci promjer cijevi, to je zivotni vijek cijevi duzi, a poslijedicno su uvijek i brzine zrna i tlakovi manji.
Npr praksa je pokazala da 308 win ima trajniju cijev nego 243 win, iako su im cahure jednako duge a 45-70 je prakticno nepoderiva cijev.
Ako se bavim streljastvom na jacem nivou od Hobija onda to moram prihvaitit isto kao sto smo prihvatili da je sasvim normalna promjena ulja na autu na svakih 10-15.000 km i promjena guma svakih cca 30.000 Km. Radi se samo o POTROSNOM MATERIJALU i to je jednostavno tako ...!
Teoretski, sve stoji si napisao, samo kad se kupuje polovan auto, onda se gledaju predjeni kilometri, a i kad mu istice tehnicki....
Dok prakticki, promijeniti cijev u HR nije jednostavno, iz administrativnih razloga, cak je mozda i jednosatvnije kupiti novo oruzje uz nabavnu dozvolu.
Zelim reci, o potrosnji cijevi ne govori se puno, ali ljudima na pocetku lovacko - streljacke karijere bitno je skrenuti paznju i na taj aspekt.
Uzmu neki rozantan kalibar, malo se zapucaju na streljani i za dve tri sezone.... ode cevka!
Zato ja nisam prijatelj ni magnuma, ni brzih kalibara. U Americi postoji potreba za magnumima i rozantnim kalibrima zbog lova na kojote i pronghorn antilope po preriji, dok u nasem podneblju bas i ne nalazim potrebe tim.
(Dobra je ona scena iz filma "No counry for old men", sa lovom na antilopu u pustinji)
strojevi za kovanje cijevi su pojebeno skupi i jednostavno nisu za male proizvođače koji se samo zbog toga drže bušenja i provlačenja...
Pri rezanju dolazi do uklanjanja materijala i prekida vlakana materijala, dok kod kovanja se ta kristalna struktura samo drugačije preraspodeli u novom obliku.
Prvi su preciznije izrade a drugi su izdržljiviji, a i tehnološki postupak izrade cijevi je pojednostavljen i jeftiniji ako vec imas stroj i proizvodis masovno tj u drugom slučaju(kovanje), uz mali pad preciznosti cijevi.
To je neka sluzbena verzija naj cecsce zastupljena u literaturi ,medjutim ne mora biti tocno.
Zanimljivo je da trz Cacak vojnicke karabine M48 sa preradjenim kundakom u lovacki deklarira na 16 000 metaka trajnost cijevi,a na M48 su rezane cijevi, dok M70 zastava karabine sa kovanom cijevi ,deklariraju na 8000 metaka zivotni vijek cijevi. http://www.trzcacak.rs/sr/proizvodi/lov ... rabin.html
Tako da cijela ta prica o vecoj trajnosti kovanih cijevi mozda nije istina,no ,pitanje je po kojim oni standardima odredjuju zivotni vijek cijevi (predpostavljam da se podrazumjeva neka "lovacka" preciznost od 2 moa za obe puske,jer vojni standardi su tolerirali i 4 moa kao zadovoljavajuce stanje cijevi) .Veca preciznost rezanih isto tako navodno dolazi do izrazaja jer su redovito na BR puskama,a mozda su tu zastupljene samo zato sto se malim specijaliziranim tvornicama ne isplati kovati cijevi kao masovnim proizvodjacima....itd itd,ko ce to znat.
Pri rezanju dolazi do uklanjanja materijala i prekida vlakana materijala, dok kod kovanja se ta kristalna struktura samo drugačije preraspodeli u novom obliku.
darko odlično si pronašao ilustracije... dakle cijev koju rade rezanjem IZISKUJE VELIKU DEBLJINU STIJEKE kako bi bila mirnija tj.manje vibrirala a kovanjem cijevi je sav materijal " IZBIGOVAn" i tako je cijev ukručena a smanjena joj je težina plus što kovanjem možeš jednostavno postiči i željeni oblik same cijevi !!
kovanje je iznimno složen proces u metalima ali uz namjenske strojeve to vizuelno izgleda jednostavno pa se ljudi upecaju ! tvornica steyr kuje cijevi za mnoge i da nije toga odavno bi zaključali svoje pogone da rade cijevi samo za svoju proizvodnju oružja..
Gore sta sam naveo, je samo osnovni dio postupka.
Kasnije se cijev jos dotjeruje, profilira i polira, radi se leziste. Sve sa specijaliziranim alatima.
Nivo poliranja, kao i tolerancije takodjer utjecu na konacnu preciznost.
dakle samo kovanje nije ujedno i zavrsetak postupka. A konacni nivo dotjerivanja, odredjuje i cijenu.
Prese su skupe, naravno, i imaju ih samo veliki proizvodjaci. I to stoji sta velis. Ali isto tako ni masovna proizvodnja nije uvijek garancija kvalitete.
Medjutim, mali proizvodjaci ako su zainteresirani za jeftiniji vlastiti proizvod, ne moraju cijevi sami raditi ni provlacenjem ni rezanjem. Onda se cijevi naruce od vecih proizvodjaca. (cini mi se da i HS uvozi cijevi, na primjer)
Takodjer, tamo gdje je razvijeno puskarstvo, poput Austrije, nekad Belgije (govorim o manjim manufakturama, ne o FN koncernu), zatim Spanija, Italija (Brescia), itd... vrlo cesta je suradnja medju radionicama gdje se pojedinacni dijelovi, ili majstorski rad - rade u jednoj radionici, a za konacni proizvod druge radionice, koja stavlja svoje ime na krajni proizvod.
Majstorski rad koji zahtjeva veci trud, poput gravera, barrel makera (koji centriraju i spajaju cijevi na dvocijevkama), i slicno.
Sve u svemu, kad je rijec o prozivodnji, imas sve kombinacije u opciji. Ali zbog marketinga malo stvari se iznosi u javnost, a ostaje samo u uzem krugu poznavalaca.
Slike su vrhunske! I slikovito docaravaju prethodno opisano.
A ono, za 8000 ili 16000 ispaljenja, i ja mislim da je vezano za propisane minimalne uvjete preciznosti.
šile,ovdje moje znanje prestaje a osobnog sam misljenja da se proizvodjaci sami hvale i pretjeruju ponekad sa isticanjem toboznjih prednosti postupaka kojim rade SVOJE oruzje, i tu se svaraju mitovi,npr " Steyr radi ovako, to je to,to je vrhunska tvornica i mora da je to bolje" itd itd ,a stare mosinke vrijedne 60 dolara i stare gotovo stoljece, jos uvijek izvrsno pucaju.Na trajnost cijevi definitivno najvise utice kalibar(brzina),a na preciznost, uniformnost kalibra cijevi cijelom duzinom,tolerancije lezista...... itd itd,jolly je sve fino napisao.
Mozda kovana ima blaze vibracije pri tanjim stjenkama,to je zanimljivo i nisam to cuo, ali sve je moguce.
Evo, recimo, jedan prezenatcijski filmic o kovanju. (doduse za glatku cijev)
Inace, kad se vec spominje steyer, brand neosporne kvalitete, razvojni team vjerojatno im je jak.
Bacili su nedavno na trziste cijev sa zlijebom prilagodjenim za monolitna zrna.
Detalje i razlike od klasicnog ne znam.
U razvoj ulazu. Ako pod utjecajem zelenog pokreta eu prijedje na bezolovna zrna, definitivno ce imati prednost u odnosu na ostale.
A kako ce se taj "ekoloski" zlijeb pokazati - vidjet ce se u buducnosti.
Inace, podaci kojima mi (korisnici) raspolazemo - nisu dovoljni da bi smo dosli do stvarnog zakljucka, ali mislim da je ovdje samo rijec o dobrom, boljem, najboljem, u minimalnim razlikama, kad govorimo o kvalitetama cijevi i razlicitim metodama izrade.
Samo ako bi ti i tvoj prijatlej bili najbolji strijelci na svijetu, onda bi mozda-i-samo mozda cijev odlucila o rezulatu, i to bi bilo "na dlaku".
Ne zaboravi da preciznost gadjanja odlucuje "sveto trojstvo" streljastva: dobra puska, kvalitetna municija koja odgovara tvojoj puski, te dobar strijelac.
Vezano za drugi dio pitanja: vec je prethodno odgovoreno: ne postoji indikacija da vise zlijebova daje vecu preciznost.
Ponavljam, nemoj se zamarati brojem zlijebova.
Preciznost puske, ovisi o masu faktora, ne samo o cijevi, ili o broju zlijebova. Kundak, ergonomija, okidac i sila okidanja, snaga i brzina udarne igle, bedding, plivanje cijevi... S tim brojanjem zlijebova, gledas u krivom smjeru. Ne opterecuj se s tim.