Umro Mihail Kalašnjikov...
http://vijesti.hrt.hr/umro-mihail-kalasnjikov
http://www.vecernji.hr/svijet/preminuo- ... kov-911635
R.I.P. Mihail... Kapa do poda... Napravio si nenadjebiv sistem zatvarača...
http://www.vecernji.hr/svijet/preminuo- ... kov-911635
R.I.P. Mihail... Kapa do poda... Napravio si nenadjebiv sistem zatvarača...

Iznutra su potpuno razliciti, AK47 je po nacinu rada mnogo slicniji Garandu.
Stg44 prva je jurisna puska, koja je iskoristila koncept metka srednje snage. Ak47 je slijedio taj koncept. I koncept je uspjesan.
Teorija je slijedeca: metak srednje snage, treba slabiju konstrukciju oruzja, a i sam je manji / laksi. U prakticnom to znaci: laksa puska, i veca zaliha streljiva po vojniku koji ide u borbu jer moze nositi vecu kolicinu metaka.Prakticni domet od400tinjak metara zadovoljavajuci za uvjete modernog sukoba. (ne treba vise)
I to je osnovna slicnost dvije puske.
O konstruktorima - e tu ima jos slicnosti:
Ak 47, konstrurao je Mihail Kalashnikov. Stg 44 konstruirao je H. Schmeisser.
Medjutim, kad su saveznici okupirali/oslobodili Suhl u Njmeackoj, Rusi su pogone i strukcnjake preuzeli, i gospidima schmeisera odveli na rad u izhmash, gdje je i Kalashnikov radio svoj dizajn.
Lako je moguce da je kod provg dizajniranja Schmeisser imao utjecaja na Mi. Kalashnikova jer su radili u istom uredu, ali moguce je i da nije suradjivao jer je rad u SSSR, pretstavljao prakticki otmicu, pa se moze i sumnjati u motivaciju, i mogao je ne sudjelovati u svemu tom.
Slicnosti pusaka:
Pistol grip - slicnost.
Metak srednje snage - slicnost.
Okvir / hranjenje - slicnost.
Opci izgkled - slican.
Posudba plinova - dugi klip - slicnost.
Opci koncept: automastka puska sa selektorom paljbe - slicnost, i srednje snaznim metkom - slicnost, ali samo u smislu opceg kocepta jurisne puske.
Razlicitosti:
Izrada: stg44, sanduk mu je uglavnom prozveden savijanjem limova (stamping), ak 47 strojna obrada - razlicitost.
Mehanicam okidaca - razlicit.
Selektor paljbe - razlicit.
Mehanizam ispaljivanja - razlicit (u smislu stg44 "hammer", a u ak47 "striker pin")
Sistem brtvljenja cijevi razlicit u svakoj.
Sve u svemu - dizajn je razlicit, koncept isti, koji traje i do dan danas i kod ostalih jurisnih pusaka.
jolly... super elaborirano... kratko i jasno...
Mislim da su priče o kopiranju ovdje neutemeljene.
Najveći uspjeh Mihaila Kalašnjikova je u dizajnu rotacionog sistema brtvljenja zatvarača,
koji nije kopija ničega. To je ono što je AK 47 diglo na prijestolje...
A sve i da AK-47 je kopija nečega... zašto se onda taj original nije proslavio,
nego je slavu prepustio kopiji...??? ...pa nema tu logike...
A evo i jedan komentar iz VP na temu da AK-47 ni(je) kopija STG, koji mi se sviđa...
Nebi ulazio u rasprave ali da AK-47 nije potpuno vlastito Kalashinkovo djelo po meni nije.
Na kraju krajeva pa kako to da nije napravil pušku za vrijeme rata kad je bila najpotrebnija nego 2 godine kasnije.
pa on nije radio puške... ako si čitao ovo prije... on je na ideju o novoj pušci došao dok je ranjen ležao u bolnici, nakon pričanja s ostalim ranjenim vojnicima i njihovim iskustvima sa dotada upotrebljavanim puškama. A onda mu je treblalo jos par godina da razradi ideju i napravi pušku.
Osim toga, puške se ne izmišljaju u ratu za taj rat, nego se puške dizajniraju i prave za slijedeći rat.
Svi se slazu da je sustav posudbe plinova najvise proizasao iz sustava garnd m1.
"posuditi" odredjeno rijesenje koje se pokazalo kao dobro nije neobicno, nit samo po sebi lose.
U vecini slucajeva u povijesti razvoja oruzja vecina "napredaka" bazirala se u 90% pouzdanoj vec otkrivenoj bazi, i pojedini elemenat je samo bio usavrsen i doradjen.
Primjer ti je u tom (kad smo vec kod rusa), TT pisolj koji je "posudio" mehanizam colta m1903, a zapravo preuzeo mauserov metak 7.62 (male su razlike). Pistolj je pouzdan i jak, svi se slazemo.
Drugo, za vrijeme rata Mikhael Kalashnikov sluzio je vojsku u tenkovskim jedinicama, s jedne strane a s druge prvo je vojska trebala raspisati natjecaj pa tek onda krenuti u dizajniranje, konstrukciju, izradu probnih modela itd... dakle, nije bilo niti realne mogucnosti.
Metak 7.62x39 uveden j u uporabu tek 44 godine, sto je opet preduvjet za neki dizajn ovog oruzja. Bitna je snaga metka jer ti to propocionalno povecava masu konstrukcije. Builo je pokusaja za napraviti AP na bazi 7.62x54mmR, ali bezuspjesnih. Jak je metak problematican za AP, ako AP nema masu. Uvjet za AP u ovom slucaju je bio da puska ima max 5 kila (s metkom srednje snage), a sad to usporedi sa 7 do 9 kila za BAR (Browning automatic rifle) m1918 u kaibru 30-06 (high power metak). Neusporedivo.
Vezano za poslijertnu uporabu stg44, takodjer nisi u pravu: kako se mauser sasvim solidno proizvodio i bio u uporabi nakon ww2? Bilo je i drugih primjera oruzja.
stg 44 proizveden je u velikim kolicinima do kraja rata, kasnije ga ni jedna vojska nije prihvatila, dok k98 - jest, pistolj walther p38 jest, strojnicu mg42 - jest.
Dakle kod stg44 nesto nije leglo kako treba.
http://www.vecernji.hr/svijet/10-cinjen ... umu-911729
1. Kalašnjikov je na ideju za AK-47 došao u bolnici 1942. godine kada je čuo kako se ranjeni vojnici žale na sovjetske puške.
Mozda grijesim, ali ne bih opisao rusko oruzije kao "lose", ali ovdje moze biti da puska koju su Rusi imali, nije bila predvidjena za borbu koja se vodila u to doba, gdje se trailia jaka vatrena moc, i odredjeni domet.
Automat Spagin, imao je vatrenu moc ali nije imao snagu, puska mosin-nagan - obrnuto. Ni jedno oruzje nije bilo lose, ali nedostajala mu je jedna ili druga karakteristika. Za mosin-nagan se smatra da je najuspjesnija snajperska puska drugog svjetskog rata, na primjer, ako je bila opremljena optikom.
Mislim da su se zalbe Ruskih vojnika odnosile upravo na to, na neadekvatnost oruzja za uvjete novog i modernog rata, ali ne i na kvalitetu..
Divizijski Jurisi preko Ruske stepe, vrlo cesti tokom drugog svjwetskog rata na istcnom frontu - zahtjevali su nesto drugo, od brzometne repetirke.
Imajuci u vidu Ruskog vojnika koji u drugom svjetskom ratu jurisa preko ravnice, doveo je u biti do ovga dizajna konstruktora.
Standardni okvir od 30 metaka pogodan je za pucanje u stojecem stavu, nije bas sasvim pogodan za gadjanje iz lezeceg, jer dugacki okvir sklon je zapinjanju. (ergonomija posve drugacija kad se usporedi recimo sa m16)
Da se komentar iz clanka ne shvati krivo, ne bih ja opisao rusku vojsku u ww2 kao nenaoruzanu ili lose opremljenu.
Recimo, pred ulazak u Berlin 1945, kompletne divizije su bacale na hrpu mosin nagan puske, i svaki je vojnik dobijao automat u ruku i sterljivo koji je pogodniji za ulicnu bornu. Za takvo sto treba velika logisticka podrska, kao prvo proizvesti tu kolicinu oruzja, kao drugo dopremiti do Berlina. Ocito je i vojska imala adekvatnu obuku. Inace, ovo je podatak od povjesnicara Antony Beevor-a - knjiga "Bitka za Berlin".
Ruska vojska je u prvim godinama patila od neceg drugog, a to je nedostatak sposobnih kadrova, oficira - jer je to bila posljedica politickih cistki iz 30-tih godina.
Naknadni edit:
Vidjeh stg 44 u katalogu od Frankonie, nedavno: u kalibru 22lr.... za plinkanje...
očito nisu uspjeli tržišno ali ne zbog kvalitete, nego valjda u smislu da su cijena i proizvodni kapaciteti te male obiteljske, njemačke tvrtke bili u razmjeru koji nije pogodovao tržištu (čitaj premalo i preskupo!).
A što se ruskog oružja tiče općenito(recimo lovačkog) funkcionalno je i robusno i ništa više.
Ima TOZ bokericu novije proizvodnje(nova kupljena) i mogu reći da je kramp-kramp. Iskopirali su sustav bravljenja od Browninga B-25 ali loše. Okidanje da si prst strgaš, šina valovita, luft na sve strane, ejektor ne izbacuje čahuru itd.
Ja sam jedan od onih koji kažu j..eš proizvod na kojem ne piše Achtung.
kad je jednom kupiš... neš je više prodat...
Slažem se da je AK rezultat rada tima, a ne jedne osobe. Pogledajte konkurente AKu iz tog doba, druge dizajnere i njihove modele i usporedite s AK, vidjet ćete ogromnu sličnost, a razlike samo u detaljima.
M. Kalašnjikov je bio samo osoba u pravo vrijeme na pravom mjestu, koja je iskorištena u propagandne svrhe prvenstveno, sjetite se onog snajperista iz Staljingrada.
Interesantno je da nakon AK i PK, ništa drugo nije više osobno "konstruirao", to isto dosta govori o njegovom tobožnjem "talentu".
Njegova sreća ili čak i nesreća je bila u tome da je stvoren i iskorišten od države, koja ga je pretvorila u lutka za pokazivanje, sa svim onim ordenima "narodnog heroja", što je nažalost i bio do kraja života.
k98 se proizvodio, da, u industrijski inferiornim novonastalim državama ala Jugoslavija, s time da su strojeve i teh. za to imali otprije rata.
Stg44 nije proizvođena više nakon rata, jer su proizvodni pogoni bili razjebani, a tehnologija izrade same puške je bila na višestruko većem novou od AK ili mauser karabina (štampanje).
S obzirom da je to bio prvi, prijelazni model, uviđeno je da u segmentu jurišnog oružja je moguće neke stvari poboljšati, zapravo pojjeftiniti i pojednostaviti, a sami nijemci su to i uradili s stg45(m) koji je imao tzv. roller delayed zatvarač (kao g3 ili mp5 npr.)
i bio kvalitetna puška, ali osjetno jeftinija, no kraj rata je spriječio njeno usvajanje, a nema sumnje da bi ona naslijedila stg44.
Zbog toga su i prvi AKovi bili izrađeni štampanjem, ali zbog velike količine škartiranog materijala se prešlo na glodani sanduk (slično kao kod jugo m64 AK!!),
da bi nakon što su razradili sistem proizvodnje, kod AKMa vratili se na štampanje sanduka.
No, usporedite malo vizualno izgled sanduka STGa i AKM, pa sami donesite zaključak o stupnju tehnologije.
Nota bene da su nijemci bili pioniri i prvi u svijetu u tehnologiji štampanja, npr. usporedite i prototipe američkog štampanog pištolja, i njemačkih s kraja rata.
Kvalitetnije i modernije oružje ne znači da dugoročno bolje, jer je jedan od direktnih razloga za gubitak rata bio proizvodnja kompliciranog i supermodernog oružja,od pušaka do tenkova, npr. mp40 naspram stenu ili špaginu, na koje su se trošili ogromni resursi, a isti rezultat se mogao postić i s jednostavnijim oružjem.
Samo jedan podatak; proizvodnja raketa v2 je koštala više nego američki projekt Manhattan,a rezultat je bio i strateški i taktički apsolutno porazan.
Bilo kako bilo, AK bi ja osobno nazvao velikim ruskim/sovjetskim oružjem, a ne velikim oružjem M.T. Kalašnjikova.
Da su ga patentirali, zaradili bi na tom proizvodu više nego Gates na Windowsima.
Iako je post konzufan i diletantski, budem se i na to referirao;
"Automat Fedorov" je povijesni kuriozitet koji se u praksi nigdje ne uzima pod relevantan podatak u procjeni razvoja jurišne puške, netko je to izvukao iz prašnjavih, pjesnjivih ruskih knjiga valjda da bi pokušao parirat Stgu.
ali mislim da generalno (možda sam i u krivu) u razvoju AK, rusi nisu uopće imali taj Fedorov pred očima...
On je da, to slikovito objasnim, kao i kod otkrivenja Amerike, ona činjenica da su se vikinzi prvi iskrcali na američko tlo, ohoho godina prije Kolumba...
Povijesno je važna, ali ona nije pokrenula onu lavinu kao 1492. kao što ni taj Fedorov nije pokrenuo lavinu razvoja automatske jurišne puške, kao što je to učinila STG.
Prije STGa su postojale automatske puske ali trebas razlikovati automatsku borbenu pusku,primjer je FN FAL i Jurisnu pusku ,primjer je STG,AK ,M16 itd.Metak daje tu razliku.Cim koristi puscani metak pune snage i ima selektor paljbe nije jurisna puska nego je automatska borbena puska (BATTLE rifle).To je po NATO klasifikaciji.Nije li FG 42 Njemacka automatska puska nastala prije STG i moglo bi se reci da je ona potomak Fedorova ali upravo zbog ove klasifikacije po NATO u STG je prva jurisna ali svakako ne prva AUTOMATSKA puska
FG 42 se klasificira kao battle rifle,dakle metak pune snage i selektor paljbe a Fedorov je cista Automatska puska,dakle puscani metak i nema selektora.Samo da je imao selektor paljbe,sa svojim 6,5mm intermediate metkom srednje snage definitivno bi bio prva jurisna puska(ASSAULT rifle) na svijetu,bez dvojbe.
Spagina i Stena nemozes ni u snu usporediti.Spaginom su i Njemci oko Staljingrada bili masovno naoruzani,toliko je bio dobar.I bolji od MP 40.
To ti na Hrvatskom znaci metak srednje snage.
Dakle, metak po snazi izmedju pistoljskog metka, i "standardnog" puscanog metka kojeg anglosaksonci zovu "high power bullet", s time da bi se onda taj "standard" vezivao za uobicajene snage vojnih puscanih metaka do doba drugog sv. rata.
"Intermediate bullet", dakle metak srednje snage, bi bio na primjer 7.62x39, dok bi "high power bullet" bio, recimo, 7.9x57 mauser.
Slijedeca kategorija u snazi puscanog metka, bio bi "magnum".
U biti ja ne mogu pronaci niti jednu hrvatsku rijec koja bi mogla zamijeniti navedene imenice.
http://en.wikipedia.org/wiki/Intermediate_cartridge
gun hater ,ovdje u desnoj tabeli mozes vidjeti primjer SCAR L u kalibru 5,56x45 je Assault rifle
SCAR H u kalibru 7,62x51 je Battle rifle
http://en.wikipedia.org/wiki/FN_SCAR