•Vatreno oružjeMitovi o oružju?
Budući da nam je forum u zadnje vrijeme malo... "suh", pokušat ću ga oživiti malo (a da ne koristimo samo wApp grupu).
Međutim, koji su neki od najpopularnijih mitova u vezi oružja? Što ste sve čuli? Kontroverzno? Glupo? Nešto što čak donekle ima smisla? Ja ću prvi.
Oružje će opaliti ako ti padne na pod.
Osim ako se ne radi o SIG P320 - Vrlo vjerojatno neće.
Dry fire (okidanje bez streljiva) će oštetiti oružje.
Ovo upravo istražujem pa ako tko zna odgovor neka slobodno podijeli.
A vi?
Međutim, koji su neki od najpopularnijih mitova u vezi oružja? Što ste sve čuli? Kontroverzno? Glupo? Nešto što čak donekle ima smisla? Ja ću prvi.
Oružje će opaliti ako ti padne na pod.
Osim ako se ne radi o SIG P320 - Vrlo vjerojatno neće.
Dry fire (okidanje bez streljiva) će oštetiti oružje.
Ovo upravo istražujem pa ako tko zna odgovor neka slobodno podijeli.
A vi?
"Dovoljno je jednom provuć zmiju i čista je"
"Onesposobljeno """oružje""" "
"AK47 je kopija STG 44"
"AR15 se sam čisti"
Ko kaže da ću ga koristit u HR, možda idem u lov tamo di se lovi pištoljem.
Od svih firmi na svijetu, jedino ruger to rijesio? Treba probati pa vidjeti.
Kao i sve kod oružja, nema apsolutnih "da" ili "ne", već se sve svede na pojedinačni model oružja.
Kad sam mjerio sabatti i tikku, metak ide istom brzinom
Što se performansa tiče, tvrtke često znaju pretjerivati. Ne znam bi li im bilo pametno raditi isto što se tiče održavanja/dugotrajnosti oružja - Mada ima i tu svašta. (Kad je izašao AR, rekli su im da se "sama čisti" - uoči rata i smrti.)
Ne znam je li to istinito ?
Razlika izmedju gornjeg apexa putanje, i donje tocke pogotka na nekoj udaljenosti je "point blank range".
Samo stavis koncanicu na centar do neke udaljenosti, i pogodit ces u plus ili minus centimetara, koliko ti je dovoljno da pokrijes vitalnu zonu divljaci.
Dat cu dva primjera.
Svi znamo da metak pocinje padati cim izadje iz cijevi, medjutim: vecina kalibara 7-8 mm, kad je puska upucana na 50 m, pogadja istu nulu i na 100. Ja osobno to percepiram kao "ravnu putanju" do 100 m, iako znam da nije.
Drugi primjer:
30-06, upucan na +6 cm, pogadja oko 3 cm na 50 m, + 6 cm na 100 m, i priblizno 0 na 200 metara.
Manje vise je tako, tako je upucana moja 30-06.
Pisem po sjecanju, kako sam testirao na meti i na tim udaljenostima.
Vjerojatno nece ici tocno u decimalu prema pojedinim balistickim tablicama, ali ugrubo je tu negdje.
Za moj pojam, to za srnjaka "leti ravno do 200 m".
Pitao sam AI, kako bi se na hrvatskom rekao "point blank range".
Kaze ovako:
hrvatskom jeziku ne postoji potpuno ustaljen, jednorječni stručni ekvivalent za balistički termin point blank range, pa se u praksi koristi opisni prijevod koji pokušava zadržati izvorno englesko značenje.
Najtočnije rješenje je kombinacija opisnog termina + objašnjenja.
Izvorno značenje (kratko, radi preciznosti)
Point blank range (PBR) =
raspon udaljenosti unutar kojeg strijelac može nišaniti izravno u cilj (u središte cilja), bez korekcije visine nišana, a projektil ostaje unutar zadane vertikalne tolerancije (npr. ±5 cm).
Sačmarica je letalna samo na daljini od 10-15 metara. Na 20 je već kompletno beskorisna.
od 9,3 x62 sva divljač pada u vatri.(nije jako velika razlika izmedju njega bilo kog drugog kalibra srednje snage u praksi)
TT vise probija nego 9mm Para ali 9mm PARA ima veliku zaustavnu moć.(tesko je primjetna ikakva razlika u praksi,vrlo mala razlika izmedju dva kalibra i u probojnosti i u zaustavnoj moći)
Ako odmah ne ocistis cijev nakon pucanja ona zahrdja(vec oko 70 godina vecina streljiva nema zivin fulminat u kapisli i cijev ce rijetko imalo zahrdjati i da se ne očisti mjesec dana ili duže,ako se čuva na relativnom suhom mjestu )
Zastavine cijevi hrdjaju ko lude(Iz Zastavinih cjevi se obicno puca vojno jeftino korozvno streljivo ,a cijevi su od normalnog krom molbiden celika i imaju normalnu otpornost na koroziju)
7,65 Škorpion ne probija vojno mokro ćebe(22 lr ga probije kao sir i to presavijena nekoliko puta)
8x57IS je top velike zaustavne moći(prosječan karabinski kalibar srednje snage nimalo poseban po zaustavnoj moći)
Kratke cijevi su neprecizne.(netočno,bar na daljinama ispod 300m)
Sto je uži čok krupna sačma ima uži posip (u praksi je suprotno)
Teška spora zrna razbijaju divljač i prave veliku stetu na mesu(u praksi je suprotno,lagana i brza zrna prave velike podljeve i stetu na mesu divljači)
AK 47 je jako neprecizna puska(prosječno je precizan za jednu jurisnu pusku te generacije)
Sacmarice 12 pri opaljenju imaju jak dubok zvuk(mit iz americkih filmova,naprotiv,zbog niskih tlakova u cijevi dosta pistoljskih kalibara ima prodorniji i dublji zvuk pri opaljenju)
Brza zrna jako probijaju divljač(u praksi je suprotno,sporija zrna više probijaju meso divljači).......itd itd .....to be continued
Usput, ovo o tome da je AK-47 jako neprecizna: Naravno da nije nimalo točno. Ali argument je nastao tako da se AK-47 uspoređivalo s direktnim "rivalom" AR-15/M16 koji je zbog manjeg, bržeg i aerodinamičnijeg zrna od 5.56x45 precizniji na velikim udaljenostima. Naročito u rafalnoj paljbi gdje je 5.56 puno kontrolabilniji. Iz toga su onda ljudi počeli uveličavati.
AR koristi plinove na zatvaraču. Ovo za rezultat ima ravniji trzaj i bolju preciznost ali smanjuje pouzdanost.
Dvije različite filozofije, svaka prilagođena doktrini korisnika. Obje imaju pluseve i minuse, a niti jedna nije inherentno bolja. Samo su različite i optimizirane za različite doktrine.
Koliko je AK-47 precizan? U vojsci sam sa njime držao nekih <10cm na 100m sa 6 metaka. A na 400m padajuće mete bih uspijevao držati kratki rafal (3 metka) grupirano. To nije neprecizno za vojnu upotrebu. Ali nije baš ni precizno prema ostalome modernom oružju. Nije neprecizan, nego je manje precizan od......
Kalibar pojačava tu razliku sa daljinom. 5.45x39 je smanjio razliku ali i dalje ostaje konstrukcijski limit.
Na ovome videu se vidi u čemu je problem.
https://youtu.be/55Rt3l5CZKI?si=6OrNtp3D_xquCxcs
U videu na kojem trenutno radim su uglavnom objašnjene razvojne filozofije i njihove razlike u praksi i kome su namijenjene. Izbor kalibra je element koji uglavnom prati razvojnu filozofiju puške. Da sada ne odajem previše:
AK-47: Sirovina - narodna puška koja je jednostavna i svatko ju može koristiti uz minimalnu obuku. Što se točno uklapalo u tadašnji komunistički narativ.
AR-15/M16: Precizan alat namijenjen profesionalnim vojnicima koji imaju obuku i logistiku.
Dobro bi bilo napomenuti da postoje i druge platforme. Manje razvikane i sa manje medijske pažnje ali tehnički bolje. Npr. Short-stroke piston koji uzima najbolje iz obje a odbacuje slabosti. Danas je to vodeća i najraširenija platforma. Ako se ograničimo na vojske koje ulažu u modernizaciju.
Dobra tema bi bila i što je to snajper. Često se poistovjećuje sa optičkim ciljnikom. Pa se svaka puška sa optičkim ciljnikom ili sam ciljnik naziva snajperom a osoba snajperistom. Obični stereotip.
Ne, nije puška, nije ni ciljnik. Nego je vojna specijalnost.
Snajperska puška je ona koju taj specijalist koristi. Postoji i designated marksman što nije isto što i snajper.
Nije puška sa optičkim ciljnikom snajper niti su sve precizne.
Simo Häyhä je koristio Mosin-Nagant i mehanički ciljnik. Totalno suprotno od stereotipa.
Lovci koriste puške sa optičkim ciljnikom. Niti su to snajperi niti oni snajperisti.
Takodjer zbog ovog se sjetih jos jednog mita vezanog uz Indiju a to je DUM-DUM metak.Vecina ljudi misli da je to metak punjen eksplozivnom smjesom.Dumdum-metak je puščano zrno kojemu je vrh pljosnat i širi se u predmetu u koji udara.Dakle u tu kategoriju spadaju sva ekspandirajuća lovacka zrna i sva zrna koja nisu FMJ sa punom kosuljicom. Ime je dobio po indijskom gradu Dum-Dum, blizu Kalkute, gde se najprije za Engleze izradjivao takav metak. Posije je Haskom konvencijom zabranjena upotreba takvog metka u ratne svrhe zbog strahovitih rana koje pravi u tkivu(dozvoljen je samo FMJ).Te rane nastaju zbog velike ekspanzije i brzine metka u tkivu a podsjecaju na rane od metaka punjenih eksplozivom.U biti to je klasicni lovacki SP metak.
Da, zračnost i tolerancija se često koristi međusobno izmjenjivo zbog čega će to nekome koji se razumije u tehniku to upadati u oči. I to je tema koju bih volio razraditi, samo to treba nekako pojednostavniti i upakirati na način da bi to i laika moglo zanimati... jer možeš biti 100% u pravu ali ako gledatelji ugase video, nisu ništa naučili. Kad bude veća potražnja za tehničkim videima (a kako je krenulo i kako vidim po komentarima, biti će sigurno) možemo početi lagano i s tehničkim mitovima.
https://youtu.be/DUSRJdFQWv4?si=N0aowWfAQFN1-MJ6
Primjetio sam jednu stvar koju moram komentirati. Osim mitova, ima oko oružja i puno zabluda. To je tkđ. zanimljiva tema, uz mitove. Svakavog su porijekla, većinom sa USA foruma. Jedna je i u videu. Tolerancije i zračnosti (tolerance and clearance). To nije isto.
Tolerancije su dozvoljeno odstupanje od zadane dimenzije u proizvodnji. Npr šipka promjera 10mm tolerancija +-1mm. Znači trebala bi biti 10mm ali 9 ili 11mm je prihvatljivo, više odstupanja od toga je škart.
Zračnost je udaljenost između dva elementa unutar konstrukcije. Koja se određuje iz različtih razloga. Temperaturna dilatacija, niži kritetij centriranja, prostor za mazivo.....
Npr na onu šipku od 10mm želimo staviti cilindar ali da je min >2mm zračnosti za mast i lakše stavljane šipke. Pa cilindar pravimo 14mm tolerancije +-1mm. Tako da šipka 11mm i cilndar 13mm i dalje zadovoljavaju kriterij >2mm zračnosti.
Ovo je ekstremni primjer za lakše shvaćanje. Tolerancije su pravilu puno niže od 20% odstupanja iz primjera. Zračnost je po potrebi.
AK-47 nema velike tolerancije, nego kao i kod svakog drugog oružja jako su niske. Ali su zračnosti veće. Misli se prvenstveno na komoru koja tada dozvoljava punjenje prljavog ili npr zaleđenog metka, metke niske kvalitete, ili se ima prljava komora od prašine. Do neke granice, nije baš da ne treba prebrisati. Treba.
Veća zračnost komore ga čini i nešto manje preciznim ali to nije glavni razlog niže preciznosti. Moment gore i savijanje cijevi su mu glavna boljka za preciznost.
Ima takvih zabluda još. Tkđ sa USA foruma. Npr. MIL i MOA. 1 MOA na 100yd je približno 1 inč. Pa nastaje zabluda da je MOA 1 inč na 100yd i dobar za imeprijalni sustav. Dok je MIL 10cm na 100m (ovo je točno. 1/1000 udaljenosti) i bolji za metrički sustav.
Ne. Oboje je samo kut ali u drugim jedinicama. Nema veze sa inčevima, metrima.... MOA je 1 minuta stupnja a MIL je 1 miliradijan.
Metrički sustav za razliku od imperijalnog ima pravilne podijele 10, 100, 1000 pa je računica lakša, osobito za MIL ali tkđ i za MOA.
1 inč na 100yd kao jedinica na optikama zaista postoji i zove se IPHY ili SMOA. Nije isto što i MOA.
Dobar primjer toga je MIL. Jednostavan je, pa je tako i USA vojska odlučila koristiti ga. Da bi to bilo efikasno uvrstili su u obuku metrički sustav i napravili formule (jednadžbe), tj. zakomplicirali nešto što je zapravo jednostavno.
Te formule su totalno nepotrbebne. Radi se o prilagodbi osobi iz imperijalnog sustava jedinica kojoj metrički sustav nije prirodan. U imperijalnom sustavu formule su apsolutna nužnost jer inči, stope, yardi imaju nepravilne podjele.
1 yard = 3 stope = 36 inča. 1 stopa = 12 inča
Metrički sustav nema taj problem. Podjele su pravilne 10, 100, 1000.
1 metar = 100 cm = 1000mm
Neći daviti trigonometrijom. Nego ću napisati jednostavno po seljački. MIL je 1/1000.
Najlakše je razmišljati u mm pa MIL postaje 1/1000 mm. Ili 1mm/1m
Vrijednost MIL u mm se tada točno poklapa sa udaljenosti u metrima.
100m = 100mm = 10cm
300m = 300mm = 30cm
500m = 500mm = 50cm
Ako se ima npr turret od 1/10 mil. Klik je MIL/10
100m klik = 1cm
300m klik = 3cm
500m klik = 5cm
Korekcija pada? Npr iz tablica pad na 300m iznosi 60cm. Za 1/10 klilk je to tada 20 klikova gore.
Isto je i za vjetar, ali njega bolje končanicom.
Računanje daljine je daljina(m) = visina ili širina objekta u mm podijeljena sa izmjerenim MIL.
Npr objekt visok ili širok 1 m
1 mil = 1000mm/1 =1000m
2 mil = 1000mm/2 = 500m
Pokretne mete i mjerenje brzine. Meta na 300m (1 mil je 300mm) kreće se 1.5mil u sekundi na končanici to je 0.45 m/s (oko 1.5 km/h). Vrijeme leta je iz tablica 0.5 sek. Znači pomakne se za 0.25m(225mm) ili pretjecanje je 0.75 mil.
Ili jednostavnije i brže bez mjerenjs brzine. Pomak u mil/s dijeljeno sa vremenom leta je pretjecanje
Ciljanje meta. Npr f-class meta na 600m. V=80mm 5 = 160mm 4 = 320mm.
1 MIL na 600m je 600mm. Isto kao i daljina u metrima
Za turette npr 1/20 MIL.1 klik je tada 30mm
Približno:
V = 80/30 = 2.5 klik ili oko 0.15 na končanici
5 = 160/30 = 5.5 klik ili oko 0.25 na končanici
4 = 320/30 = 10.5 klik ili oko 0.5 na končanici
Jako korisno za mirage kada je meta zamućena i ima se lom svijetlosti.
Zaokružiti klikove po želji. Ne može jednostavnije. I sve u glavi bez papira i kalkulatora. Što nije slučaj sa MOA pogotovo ne sa IPHY. Za koje se nerijetko koriste aplkacije na mobitelu.
Za MIL ne trebaju nikakve formule. Kalkulator i papir ponekad, samo za mjeriti daljinu ili brzinu. Aplikacije su totalno nepotrebne.
Napiši ovo na USA forumu. Pa da vidiš reakciju. Na oboje, imperijalni sustav i vojne formule. Taknuo se u svetu kravu. Bolje se držati popularnih tema.