Snajperske puške korištene u Domovinskom ratu!!
Zanima me koje snajperske puške su se koristile u Domovinskom ratu na području RH? Najbolje bi bilo da postavite par sličica i kažete koju o svojoj ljubimici (kalibar, optika, najveća udaljenost na koju ste pucali, ...)!! 
PASP-ova. Steyeri SSSG su (barem u PU Osijecko-Baranjska) dosli vec krajem '91! Streljivo
je bilo RWS sa Sierrinim Match zrnima 168 grs, pakovano u kartonskim kutijama po 50 kom,
poslije je stiglo i Hirtenberger match streljivo,ali nije bio nesto precizan. Optike su bile uglavnom
Swarovski i nesto Kahlesa, povecanje uglavnom 6-42, tu i tamo koji 10-42, a bilo je i par
komada Swara 3-9; 36! 50 BMG koji su stigli kasnije su imali Kahlese 10-42, ali problem
je bio upucati jel su tureti na Kalesima bili podeseni za cal. 308, isto tako nije bilo adekvatnog
streljiva, osim onog od PAM-ova. Jednom prilikom bio sam na ,punktu, na koji su se nadovezivale
Sl. Brodske ,Cobre,, i tu je bio vojnik sa pedeseticom...ispocetka nisam mogao ocijeniti da li
je on opalio iz pedesetice ili je netko bacio bombu...
Snajperska ekipa pri 160-oj brigadi je koristila svasta...uglavnom Steyere 308 Win, ali su
imali i ,mini Mausera, 223, optika Zrak 4-34! Casnik koji ga je koristio je na ,treningu, na
,Pampasu, na krajnjem dometu (oko 325 m) pogadjao je glinene golubove bez problema.
Koristili su i jedan krasan primjerak Sig Sauera, poluautomat, cal 223, ali to je bilo privatno
vlasnistvo...Hrvatski Branitelj ga je platio vlastitim novcima...za obranu svoje Domovine...
Moje prvo ,snajpersko, oruzje koje sam koristio je bila ,pumperica, Mosberg...od covjeka
iz Celija koji je tada vec bio ranjen (8 mj, '91)..nikad ga nisam upoznao...sto mi je jako zao...
Eto...rat je davno zavrsio...dobro u Domovinskom ratu mi je to sto sam upoznao divnih ljudi...
ponosnih Hrvatskih Branitelja...nazalost...neki nisu vise medju zivima...ostalo je uglavnom
bilo crno kao najcrnja noc...ali ni blizu toliko crno kao ono sto su ,nasi, politicari ucinili nakon
toga sa nasom Domovinom Hrvatskom!
Da su nasi politicari bili samo djelomicno uspjesni (i iznad svega posteni) kao sto su branitelji
bili u Domovinskom ratu...mi bi danas zivjeli u Drzavi po mjeri covjeka i obitelji...i ne bi se dogadjale
ovakve gadosti kojima smo okruzeni svaki dan...
Brzina zrna je bila 220 m/sec. Efektivni domet zrna nesto preko 100 metara.
Prigusivac na slici. Slika je sa neta, ali ovo nije nepoznata stvar u kolekcionarskom svijetu.
http://www.youtube.com/watch?v=uWiyA5Q-Gp4
Kad bi barem Mike nasao sliku...
evo ih ovdje
MACS 12,7
MACS 8x57 (obratite pozornost kak' je optika montirana
MANDA
Ne razijem kakav je smisao prigusivaca ako se koristi municija brza od zvuka, eventualno za neko skrivanje, plamena mada se tih METAR plamena jako tesko moze sakriti !!!
koristi!? Nije li optika okrenuta naopako!?
dijelu?
dojam bespotrebnog ,unistavanja, oruzja...dakle moguce ga je koristiti samo i jedino uz
upotrebu prigusivaca!? Rijesenje mi je bez veze...lakse je narezati navoj na cijevi, zavrnuti
prigusivac, subsonic i pucaj...ako nemas potrebe za tim, odvrnes prigusivac (ni to nuzno ne
moras) i pucas standardno streljivo.
Ovako, odmah ispred lezista metka rupica znatno smanji brzinu, plus druga pri vrhu cijevi kompenzira ekspanziju plinova.
Standradno streljivo je i tako prejako za ovu namjenu, oko 800 m/sec, vise, manje. Dva puta i kusur brze od zvuka.
bi imao adekvatno streljivo. U mojoj postrojbi covjek je imao original prigusivac za Kalasa!
Imao je i streljivo podzvucno, ne znam koliko je zrno bilo tesko, ali je imalo izuzetno
veliki bob tail ADMIN EDIT:(BOAT TAIL je oblik zrna, a BOB TAIL je vrsta psa
Da li je bilo Hirtenberger ili Lapua, ne sjecam se...sjecam se da je kutija bila crna, zrno
Siera match 190 grs...i naravno...narosena caura na danceu!
E sada ????
zrna...jel taj kalibar nije ni namjenjen za koristenje tezih zrna u lovackoj varijanti...ali neki proizvodjaci
(poput Steyera) u streljackoj varijanti rade twist 1-12...stvar je u tome da sa najtezim zrnima mozes
bez problema koristiti maksimalne elaboracije, tj sto ,duzi, twist, to veca brzina bolje stabilizira zrno!
Upravo su to Njemci napravili sa cal. 8-68 S, on takodje ima twist 1-12 i najbolje rezultate (preciznost)
postize sa ili blizu maksimuma...dakle, sto ga ,zesce, napunis (naravno, u okvirima dozvoljenog), bolje
stabilizira zrno i samim time ima vecu preciznost i ucinkoviti domet.
A. Sto je zrno teze sporije putuje, pritisci su veci i elaboracije MORAJU biti MANJE a nikako vece..
B. Sa laksim zrnima situacija je obrnuta, elaboracije su jace i brzine puno vece, no u praksi se moze desiti anomalija " nervoznog zrna " pa da recimo na 100m nemas grupu dok je na 300m sasvim OK
Pozdrav svima!
-308 Win (da ne nabrajam brzine koje postize), radi sa 150 grs ono sto 30 06 radi sa 165 grs
300 Win Mag sa 180 grs, 300 RUM (Remington Ultra Magnum) ili 30-378 Wby sa 200 grs.
U svaki od njih mozes staviti lakse ili teze zrno...i sve ce dobro funkcionirati, a bez obzira
na ekstremne razlike od 308 do 30-378 svi koriste twist 1-10!
Najoptimalnija tezina zrna za preciz u kalibru 30 je oko 190 grs...u kalibru 308 Win da bi sa
tom tezinom postigao maximalnu preciznost zrno bi trebalo ,napustiti, cijev sa brzinom od
oko 778 m/s! Tvist od 1-12 u tome slucaju (sa cijevi od 65) u tome kalibru puno bolje
stabilizira zrno od twista 1-10! Ima jos dosta elemenata tu, ali i ovako sam pretjero!
sto je zrno "duze", korak zlijeba mora biti ostriji.
Pod ovim pretpostavljam da "duze" zrno, takodjer mora biti I teze. (ne moze nigdje da raste osim u duzinu)
Ovo jos govorim pod pretpostavkom da su sva zrna slicog BC, I nekog vanjskog oblika, poput zasiljenog FMJ.
Duza zrna, sklonija su precesiji (greska do koje dolazi kad se os zrna ne poklapa sa osi cijevi), u cemu lezi osnovni uzrok njihove eventualne nepreciznosti.
Da bi svladala gresku precesije, gyroskopska sila mora biti jaca I izrazenija, dakle, takva (duza, teza) zrna zahtjevaju jaci spin.
Napominjem da ovo vrijedi za zrna istog tipa, ne govoreci sad o raznim tipovima zatupastih zrna, lovackog tipa..., gdje se i BC mijenja, itd....
Evo jednog primjera: za slijedeci kalibar 5.56 nato imam dimenzije zrna,( dok za 308 win nemam) pa ga zato navodim.
Prva m16 bila je napravljena za twistom 1:12, za kalibar 5.56 nato. (civilni ekvivalent 223 rem).
Za drugu, m16 a1, u istom kalibru, ideja je bila “teze” zrno, dakle duze zrno, i napravljena je u twistu 1:10.
“Lagano” Zrno za m16: promjer je 0.224, a duzina mu je 0.647 (duzina je 2.89 kalibara)
“tesko” Zrno za m16a1: 70 gr, 0.224, duzina mu je 0.785 (duzina je 3.50 kalibara)
Greenhillova Formula za odgovarajuci twist glasi:
(150/duzina zrna u kalibrima) x kalibar
Evo sad racunice:
Twist M16: (150/2.89) x 0.224 = 11.62, odnosno cca 12
Twist M16a1: (150/3.50) x 0.224 = 9.6, odnosno cca 10
Ako neko ima dimenzije zrna za calibar 308, lako se izracuna. Vjerojatno ce se poklopiti sa navednim iskustvom od woolfa.
Sliku stavljam radi lakse lakse percepcije u smislu odnosa duzina zrna / tezina zrna.
Slazem se s ovim sto si napisao.
Evo racunice.
Duzina zrna: 12mm=0.476 inch
Promjer zrna: 5.6mm=0.22
Duzina u odnosu na kalibar: 0.476/0.22=2.16
(150/2.16)x0.22=15.27
twist rate malokalibarke: 1:16, a to je ujedno twist skoro kod svih MK pusaka, neovisno o ovoj iz primjera.
http://www.czub.cz/en/catalog/80-rimfir ... H_LUX.aspx
Formula sljaka za olovna zrna i zrna sa kosuljicom, do nekih brzina od cca 850 m/sec.
Za brza zrna idu korekcije u racunici. (u ovo nisam ulazio)
Medjutim na osnovu ove formule, u 19 stoljecu su se dizajnirala oruzja (prije pojave magnuma) koja i danas koristimo. Do formule je vjerojatno doslo empirijski metodom pokusaja i greske.
Kod tezih i duzih zrna (koja prelaze optimum u odnosu na korak cijevi), moze se donekle postici povecanje preciznosti smanjivanjem punjenja, medjutim to ide na ustrb snage, pa u lovu moze biti kontraproduktivno, a u streljastvu nema svrhe jer ne izvlaci maximum iz oruzja. Ja iz prve ruke probao i potvrdio navedeno sa kuglom i konusnim zrnom u coltu na crni barut, C kategorije, na meti.
(u reloading ne ulazim)
Ono sto stvara konfuziju ponekad je pojava razlicitih koraka cijevi za isti kalibar, sto zahtjeva da se nadje idealno zrno za navedenu pusku. A takodjer i trzisna nomenklatura zrna koja zrno definira u grainima (tezini), a ne u odnosu duzine prema kalibru.
Do precesije dolazi ako se os zrna ne nalazi paralelno sa osi cijevi. Sto je zrno duze, ono je lakse podlozno tome, i zato duza zrna zahtijevaju brzi spin. Kod kugle, precesije prakticki ni nema. Ako usporedis sa ovim sta sam prethodno napisao, cijela prica drzi vodu.
Pa i ne drzi bas vodu ta prica, jer tkz. problem "nervoznog" zrna na 100m se uspjesno rijesava smanjenom elaboracijom, osim toga ako pogledas najbolja streljacka zrna su u pravilu duza od ostalih, ( govorimo o dijelu koji se utiskuje u zljebove)...
Meni ovo mirise na cistu istrosenost cijevi, odnosno prije svega grla ispred lezista metka.
Ako moze nek mijenja!
Klasicno vojno je negdje oko 33.6 mm. Ali ovo ti ne znaci nista