Streljivo namjeni za trening i natjecanje.
Odvoji ga po vrstama tj. godištima i sistematski rješavaj od najstarijih prema mlađim.
Na metama budeš vidio da vjerojatno ima i osjetne razlike između pojedinih vrsta streljiva.
Iza godišta do cca 1984. se budeš načistio tanđare, a sa mlađima je lakše.
Ono čega imaš najviše ostavi za trening prije natjecanja i sama natjecanja.
Ja sebi prah i zrno prebacim u čahuru sa CCI boxer kapslom, s time da malo smanjim količinu praha i peri po R35.
Održavanje puške bi tada trebalo biti lakše, a što baš i na primječujem
Nadam se da se vidimo u Rijeci koncem rujna.
Muš!

7,9mm Lako zrno M47 - isključivo za puške
univerzalno zrno M49 za puške, puško mitraljeze i mitraljeze
teško zrno pretpostavljam za puško mitraljeze i mitraljeze

Koliko znam, m-48 se uredno hrani navedenim streljivom

Čelična čahura su lakirani zeleni sa svijetlo crvenim obrubom u spoju zrna sa čahurom?
Ako da, onda su to mađarski - malo više dime i garave ali za početak sezone trenažnog procesa su dovoljno dobri.
Toliko za sada,

Sa '54 godistem grij cijev.
Mislim da je crvena boja na spoju cahure i zrna ukrajinac, i nije ga bas pametno koristiti na tandarama, cahura je malo kraca i iskri na zatvaracu

Ova municija s zeljeznom cahurom podbacuje i treba pusku namjestiti na nji ja pucam na treningu 95 % 53 godinu municiju

Prema mojim saznanjima, prije se klasificiralo kao laka i teska zrna, poslije se laka zrna izbacena iz upotrebe a teska zrna nazvana univerzalnim, to se lako da provjeriti na nacin dali imas koju kutiju lakog i teskog zrnja istog proizvođaca mlađu od onoga sa univerzalnim, ako da onda moja teorija pada u vodu... ako ne postoje univerzalna zrna godistem starija od lakih ili teskih zrna onda ta teorija ima smisla... (imam samo vrlo staro streljivo sa teskim zrnom i sve ostalo novije sa univerzalnim, sa lakim se nisam susreo uzivo)

Postoji li 7,9 streljivo (u celicnim cahurama) da je punjeno sa neoznacenim pancirnim zrnima? Cuo sam nesto rekla-kazala, al' mi bas ne drzi vodu pa reko mozda netko od vas zna?

Spinaker, zaboravio sam te danas pitati u onoj brzini je li kod tebe iskrilo to streljivo na tvojoj pušci? Jer je razlika između okretno čepnog i poluautomatskog bravljenja. Crvena boja na spoju između čahure i zrna je lak radi sprečavanja ulaska vlage u patronu i nije vezano samo za ukraince. Koristi se i katran i sl.

Je, iskrili su.
Al ne u facu vec desno na zatvaracu
I grupe su bile desetak cm navise u odnosu na yu municiju.
Vjerojatno su jace punjenje imali

Svo ex yu streljivo ima takozvano M 49 univerzalno zrno (ustvari teško) Nalletio sam nedavno na kutiju iz 1962 PPU za streljački savez Jugoslavije tako piše na naljepnici i isto je standardno M 49 zrno Pozdrav

Ovo streljivo iz 57. zna dosta puta zatajiti...

Jednom prilikom, za vrijeme vojnog roka, sam bio na strelištu dok se pucalo iz M-53. Sjećam se da su redenici bili punjeni upravo tim streljivom. Imaju prepoznatljive, tamno sive čahure.
Prošle godine sam preko oglasa kupio 300tinjak metaka kalibra 7,9 mm i među tim streljivom je bilo i desetak metaka sa tim sivim čahurama. Primjetio sam da kad sam koristio to streljivo, zatvarač na tandžari (radi se o Mauseru K98) se teško zatvarao. Ne znam u čemu je stvar, ali ubuduće ću izbjegavati to streljivo.

Tog lovca treba onda educirati da se sa takvim streljivom sa punom kosuljicom ne lovi europska divljac kao prvo, a drugo nije to pancirno zrno sigurno jer zna se zasto se oznacavaju zrna na streljivu i zasto pancirno mora biti oznaceno.
Kako ces znati onda jel to streljivo sa obicnim zrnom ili pancirnim u borbi recimo a zatreba ti?
A to da se pucalo streljivom sa celicnim cahurama iz M-48/M-98 ,moze se pucati isti je to metak ali kao sto je kolega ipred rekao teze se zatvara i nakon opaljenja se jos teze otvara i izvlaci cahura iz lezista metka i riskiras da ti se izvlakac osteti uslijed vece sile potrebne za izvlacenje.
A teze se izvlaci ( nakon opaljenja ili u trenutku opaljenja znamo koja je uloga cahure,da se prosiri i cvrsto legne na stijenke lezista i time zadihta da barutni plinovi ne izlaze unazad),zato jer su od zeljeza ili mekog celika i cvrsto se priljubi uz leziste i kad se izvlaci tesko ide jer je ipak celicna ili zeljezna koje nije meko kao mesing dok se mesingana cahura isto cvrsto stisne uz leziste ali se i nakon kad tlak padne ona malo i vrati nazad na prijasnje dimenzije,ne skroz,to su stotinke ali znaci puno i osjeti se.
I inace se mesingane cahure pale na konusu gdje se suzava na kalibar zrna zato da bi postale mekse i da nebi pucale kod sirenja u cijevi i pogotovo kod rafalne paljbe kad se cijevi zagriju i jos dodatno prosire dimenzije i poveca zracnost izmedu lezista i cahure.
To mozes vidjeti i na mecima 7,62x39 koje proizvodi PPU a i IK isto,vidi se kako su cahure na konusu propaljivane.
A kod mitraljeza M53 za koji su ti meci i radeni puca se samo rafalno i taj otpor izvlacenja cahura savladava sama energija barutnog punjenja jer radi na principu trzanja cijevi i ti su meci jaceg punjenja od obicnih puscanih.
Zato je na kutiji za M-48 navedeno puscani metak sa ovakvim ili onakvim zrnom.
Mislim cak da na kutiji originalnoj pise za te sa celicnom cahurom metak 7,9 za mitraljez ali nisam siguran.
I te cijevi od M-53 trpe najvise u dijelu lezista metka i kod cijevi za rashod su lezista prosirena do te mjere da vise nisu za upotrebu makar bi ostali vodeci izljebljeni dio jos mozda i bio u redu.

Mala napomena: čahure nisu propaljene nego odžarene. Isti postupak se koristi i kod snajperskog streljiva.

Dobro kolega ,krivo sam se izrazio da su propaljene bile bi rastopljene,prolaze na liniji u proizvodnji kroz plamen plinskih plamenika i zarene su da,tj omeksane jer su na tom dijelu najtanje i mogle bi puknuti.
I koristi se isti postupak kod svih mesinganih cahura sa konusnim prijelazom za vojno streljivo u PPU tvornici.

Znam ja da ti znaš, čisto mala napomena za one koji se ne snalaze u ovoj tematici. Nego, ovo streljivo sa željeznom čahurom koji se teško zabrave, nije li razlog veća dužina ili oblik zrna? Ja sam neki dan odradio trening sa željeznim ali mislim da nisu yu proizvodnje i nisam imao problema. Jedino dosta zagarave cijev.

Ovako Mike da se razumijemo,ta celicna cahura isto odradi svoj dio posla kaj se tice brtvljenja i tu nema problema,brtve i one dobro jer je to meki celik samo one poslije opaljena idu teze van iz lezista ali to kod automatskog oruja nije problem jer automatika odradi svoje.
Osjeti se kod repetirajuceg oruzja razlika.
Poznato ti je da celicne cahure koriste samo rusi,madzari rumunji i mozda jos netko iz bivseg istocnog bloka ali samo zato jer je jeftinije od mesinga i oni rade velike kolicine streljiva pogotovo rusi i mesing bi im bio preskupa i ta celicna odradi svoj posao samo je malo agresivnija prema lezistu metka.
Inace svi ostali proizvodaci streljiva koriste mesing.
I da se malo vratim na M-53 mitraljez ,on puca sa otvorenim zatvaracem,znaci nema bravljenja cijevi sa zatvaracem prije opaljenja nego tek u trenutku opaljenja se zabrave zatvarac i cijev pomocu valjcica i nakon trzaja cijevi unazad se odbravljuje i dalje zatvarac sa izvlakacem izvlaci cahuru i izbacuje ju izbacivac.
Tako da kod njega nema problema sa tezim zabravljivanjem a niti sa izvlacenjem koliko sam ja imao iskustva.
Kod njega su najcesci zastoji zbog losih redenika ili lose nanizanog streljiva u redenike ili loseg streljiva.
Kod strojnice PK i cijele serije njezinih inacica kao npr PKT (puljomet kalasnjikova tenkovski) ili zastavina oznaka koja je radila tu strojnicu po licenci naziva M-86 nakon puno ispucanih metaka dolazi do povecanog ceonog zazora izmedu cela zatvaraca i dna cahure sto rezultira pucanjem cahure u lezistu metka i izvlakac izvuce odlomljeni dio,dok se dio koji je ostao u cijevi mora vaditi sa alatom iz RAP-a strojnice,(dogodilo mi se par puta,neugodno jako u borbi kad ti treba podrska strojnice a ona zasteka).
Kod premalog ceonog zazora cahura se zdrobi,sabije se.
Zato postoji regulator ceonog zazora na utrdivacu cijevi,oni koji su pucali vise malo sa tim strojnicama znaju o cemu pricam.
Govorim to stoga jer smo koristili i streljivo sa celicnim cahurama raznih proizvodaca a najvise PPU sa mesinganim i kad se meni dododilo pucanje cahure zbog prevelikog ceonog zazora cahura je pukla i izvlakac ju je izvadio,bar polovicu a da je bila celicna vrlo velika vjerojatnost je da bi puknuo izvlakac a cahura bi isto ostala u cijevi.
A kad si Mike spomenuo ponovno punjenje streljiva znas koji dio cahure kod karabinskog streljiva ( a i pistoljskog i revolverskog) je najkriticniji kod ponovnog punjenja?
Mislim jel znas gdje ce cahura kad pukne nakon prevelikog broja ispucavanja puknuti po obodu najprije i zasto?

Ima tu puno kolega koji sami pune streljivo pa nek me isprave ako misle da grijesim ali iz svog iskustva mogu reci da su mi cahure pucale (na 8x57 i 8x68) otprilije 1cm od dna cahure.
Ovisno o jacini metka i kalibru moze biti nekih razlika ali pucaju uvijek u donjem dijelu.
A pucaju zato jer se cahura u lezistu ne siri jednoliko cijelom svojom duzinom nego na tom dijelu je vec dovoljno debela stijenka cahure da je dovoljno cvrsta da se ne prosiri,to je taj 1 cm okvirno u zadnjem dijelu,tu je cahura najjaca i tu se ne siri ni malo ili jako malo dok se ostali dio prosiri vise i ispucala cahura nije jednoliko izoblicena da se tako izrazim.
To mozes vidjeti na ispucaloj cahuri (cim je jaci metak to se bolje vidi),vidjet ces kako je izvlakac vadio cahuru da su na cahuri ostali vidljivi znakovi a na tom donjem dijelu ne.
Kad ponovo punis metak cahuru na presi moras u matrici ponovo vratiti u one dimenzije prije ispucavanja i tu se na tom dijelu materijal savija ponovo,govorim savija karikirano,ponovo se vraca na svoju dimenziju prijasnju dok ovaj donji dio ostaje u prvobitnoj dimenziji jer se nije prosirio.
I sad nakon odredenog broja punjenja i ispucavanja taj proces savijanja se ponavlja i tu se materijal zamara i dolazi do pucanja.
Primjer recimo kad lim uzmes i savijas po istome mjestu nakon odredenog broja savijanja ce puknuti.
Meni je cahura napukla na 8x57 nakon 8 ili 9 punjenja cini mi se a na 8x68 poslije 5 ciklusa i obje na istom mjestu otprilike.
Jel ima tko slicna iskustva sa time?

Nažalost opet se vraćam nazad Naime ja nikada nisam vidio kutiju streljiva 7,9 sa lakim zrnom (mislim na posljeratnu ex yu proizvodnju) Vidio sam ili sa teškim ili sa univerzalnim zrnom ali kada ih izvažete iste su težine aae sad vjerovatno se proizvodilo i to streljivo sa lakim zrnom pa molim sliku kutije Što se čelične čahure tiče koliko mi je poznato 90 etih je bilo PPU,Rumunjskih (22) i nešto malo IstočnoNjemačkih(04) ovo u zagradi su oznake Napominjem da je rumunjsko str. imalo lakše zrno Pozdrav

Onda je to streljivo koje ima utisnuto na dno cahure brojeve 22 i 77 Rumunjsko a ne Madzarsko kako sam ja mislio i ima osim lakseg zrna kako navodi kolega i kracu cahuru.

Mike sve što si napisao potpisujem ida nema "teškog"zrna na novijoj proizvodnji(80-90 te)sve je standard "Univerzalno M 49" A ova oznaka 22 je Rumunjska municija sa želj čahurom ali bilo je "uvezeno" i nešto sa mesinganom čah oznakeRPR -55 po meni značajno manja količina Usput ovi RPR 7,9 meci su bili u mesinganim trakastim nosačima(bar ovi koje posjedujem)

Pucao sam te lakirane sa crvenim prstenom protiv vlage,ne znam tko ih proizvodi ali su bili pakirani po 20kom u kutiji,u metalnoj ovalnoj "konzervi". Uglavnom nisam imao nikakvih problema sa prskanjem i izvlačenjem čahure nakon opaljenja,sve normalno.Čelične čahure (PPU sa oznakom "Č" na ćirilici) u M48 mogu napraviti samo probleme,tako da ih treba izbjegavati.Tko puni sam može iskoristiti barut i zrno. Lakim zrnima je punjeno streljivo starije proizvodnje,sjećam se natpisa sa kutije.Ali već godinama to nisam vidio. Zatim ide oznaka "puščani metak sa teškim zrnom",nakon toga "univerzalno zrno",a oba su oko 12.7grama,tj,teška. Streljivo novije proizvodnje (od 1980. i neke pa dalje) ima i antikorozivnu kapislu koja nije punjena živinim fulminatom kao ove starije,tako da puno manje šteti cijevi.

Što jna imala streljivo sa "sinoksid" kapislama -- nisam dosad čuo Znam da na komercijalnom streljvuPPU proizvodnje već od 60-70 god piše "bez žive ne erodira" Molim tko zna više

Na kutijama vojnog streljiva nema nikakvih podataka,to znam od jednog kolege koji dobro poznaje tematiku.Od koje godine imaju neoksid kapisle nisam siguran,uglavnom novija proizvodnja. Inače živin fulminat se koristio u proizvodnji kapisla da bi ista što duže bila u funkciji,tj. da bi nakon dužeg skladištenja streljivo bilo ispravno,dok ono za civilnu uporabu ima puno manji vijek trajanja.

Kolega nemoj pricati besmislice.
Stavljali su zivin fulminat tada jer nisu znali jos za olovni azid i neke druge modernije inicijalne eksplozive a ne zbog dugotrajnosti.
Da je zbog dugotrajnosti punili bi i dan danas kapisle sa zivinim fulminatom.

A dobro kad ti tako kažeš. Zašto je onda rok trajanja vojnog streljiva npr.50 god.,a onog za civilnu uporabu puno manje???

Tko kaze da je civilnog puno manje?

Da ozivim temu:
Ima li neko spoznaje koliko je korozivno vojno streljivo ostalih zemalja koje se moze naci na ovim prostorima:
7.9 i 7.62?
Rumunjsko, pa onda ostalo?

Tesko ces doci do tih podataka...jer bi morao znati tocan sastav inicijalnog punjenja kao i baruta koji se upotrebljava.....

Mislim da je osnovno pitanje da li je postojao kakav standard za zemlje istocnog bloka u proizvodnji streljiva.
A ako nije, onda ce to ovisiti o pojedinom proizvodjacu / ili zemlji proizvodnje.

U svakom slucaju, mozda se javi neko ko je upucen u to.
(Za yugo-vojnu municiju smo jasno ustanovili)

imam izvjesnu količinu tih metaka ali me ubije čiščenje poslije
spreman sam riješit se tog streljiva ako ima zainteresiranih, isto vrijedi i za 7,62x39 i 7,62x54r
nikako očistiti što kaže oštri, jebem pucanje kad nekoliko dana poslije čistim
poruke na pp

Hcro, mesingana četkica i neko otapalo. Prije dobro naulji asolom i neka malo stoji. Za 10 min cijev čista skroz.

Ma samo tekucine za pranje sudja i vruca voda i plasticna cetkica i sjaji se ko nova. Ja samo pucam jugo mesing i rumunje i nema brige.