Lovacko drustvo/udruga preporuka
Pozdrav svima,
Kao sto naslov kaze, molim ako itko ima preporuku lovacke udruge ili drustva koje prima nove clanove u Zagrebu ili (blizoj) okolici. Blizu sam okretista tramvaja Mihaljevac.
Lovacki ispit sam polozio najvise da mogu legalno posjedovati oruzje i pucati na streljani, no ako postoji prilika, da naucim nesto novo i eventualno ulovim koju divlju svinjicu za fini gulas...
Idealno manje drustvo, ekipa u 50tim, mogucnost staziranja i neka razumna pravila (https://forum.lovac.info/loviste/koliko ... 068.0.html)
Po Google Map-sima ih imam barem 30 unutar 10km no niti jedan nema web straincu niti neke podatke za kontakt..
Unaprijed Hvala!
Kao sto naslov kaze, molim ako itko ima preporuku lovacke udruge ili drustva koje prima nove clanove u Zagrebu ili (blizoj) okolici. Blizu sam okretista tramvaja Mihaljevac.
Lovacki ispit sam polozio najvise da mogu legalno posjedovati oruzje i pucati na streljani, no ako postoji prilika, da naucim nesto novo i eventualno ulovim koju divlju svinjicu za fini gulas...
Idealno manje drustvo, ekipa u 50tim, mogucnost staziranja i neka razumna pravila (https://forum.lovac.info/loviste/koliko ... 068.0.html)
Po Google Map-sima ih imam barem 30 unutar 10km no niti jedan nema web straincu niti neke podatke za kontakt..
Unaprijed Hvala!
Clanak 66, zakona o lovstvu, NN 99/2018:
(4) Dopuštenje za iznimnu uporabu sredstava iz stavka 1. točaka od 1. do 18. ovoga članka donosi Ministarstvo, uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove zaštite prirode.
6) Prethodnu suglasnost iz stavka 4. ovoga članka nije potrebno ishoditi ako se radi o upotrebi optičkih ciljnika za noćni lov za lov svinje divlje, lisice i čaglja izvan zaštićenih dijelova prirode.
Poveznica:
https://narodne-novine.nn.hr/clanci/slu ... _1913.html
Pogledaj ako ti se da...
https://youtu.be/bc8VwfntGIA
12/12 i 7x65/12 i pokriva se sve pogotovo ako se lovi u Dalmaciji svinja i sitna divljač
isto tako ne bježat ni od PA kao univerzalne puške za sitno i svinje
i cijenom su daleko povoljnije od bokerica čak i najjeftinijh
https://www.franchi.com/en/products/hor ... iversario/
Poslano sa mog SM-G998B koristeći Tapatalk
(jer svi nesto njurgaju na ovo ili ono, na kraju im nista ne valja)
Pa na toj temi nije bilo zakljucka. Niti je identificiran model ili brend puske koji ne valja.
Dakle, bice to OK. (iako nemam iskustva sa konkretnim modelom)
Hawke je srednja klasa optike, bit ce dobro.
U osnovi, sam ces doci do zakljcuka s vremenom. Ne da puska "ne valja", nego je stvar u pojedinim rjesinjima koja ce ti odgovoarati, ili ces htjeti mjenjati, pa ces naci neko bolje rjesenje na nekom drugom modelu. A isto tako, moze ti se pokazati, kao idealno rjesenje.
O preciznosti ne treba ni pricati.
Prvila funcija je bilo za prehranu.
Danas je to uzgoj i briga o divljaci.
Trofejni lov ima veliki znacaj upravo u tome.
Visoke cijene trofejnog lova, globalno u ruralnim sredinama, prelijevaju sredstva lokalnoj zajednici, kao i meso.
Ako je pravilno organizirano, novci se koriste za izgradnju, skola, cesta, ambulanti. Zaposljavanje u lovnoj industriji, involvira lokalnu zajednicu, i smanjuje krivolov.
Jedan slon, stariji i izvan reproduktivne dobi, 50.000 usd, u zimbabwe na pr.
Osim para lokalnoj zajednici, 5 tona mesa prehrani selo za cijelu zimu.
Izguglati CAMPFIRE program.
Moze se izguglati i prosjecna placa ili bdp u toj zemlji da bi se doslo do spoznaje o lokalnoj vrijednosti tolikog novca.
Ako takvi programi ne postoje, domiciln9 stanovnistvo unistava divljac jer smeta i opasna je, a po lovistima napasaju koze i goveda.
Ako lov nema ekonomsku komponentu, divljac i lovista i stanista nestaju, radi pojave drugih ekonomskih aktivnosti, poljoprivrede ili industrije. U toj prici sva divljac je ondavstetocina koja smeta razvoju.
U modernom ekonomskomsvijetu, vlada ekonomija, i utome svijetu lovstvo nalazi svoju ulogu.
Postoje doduse razlicita stajalista i oko trofejnog lova u takvim zemljama treceg svijeta, no cini mi se da su argumenti u prilog istog jaci, da su brojke jace i da u ozbiljnim istrazivackim radovima na temu pretezu pozitivni efekti, iako naravno nista nije bez svoje lose strane u nekim primjerima.
No iako je tomu tako nalazim da je ljudima u siroj populaciji emotivno i eticki daleko teze prihvatljivo od ostalih komponenti lova, a takodjer je upitno koliko je u Europi primjenjiva ista logika. Donekle sigurno jest jer i tu lovista zarade nesto ako su komercijalna, izlov starijih trofejnijih muzjaka ima drugaciji uticaj na populaciju od mlade srne i tako. Iako bi se o potonijem dalo buduci cini se kako zna problem biti i sto lovci, preferirajuci trofejne primjerke, izbjegavaju srne i kosute koje su u kvoti.
No nisam siguran da trofejni lov kod nas cini presudnu razliku po odrzavanje ekosustava kao sto je to u nekim zemljama Afrike. Ako bi koristili strogo ekolosku argumentaciju, posebno kada se uzme u obzir koliko divljaci lovci prvotno dovode u okolis minimalno dohranom, a negdje i uzgojem, koliko bi toga van stetocina ostalo za odstrel.
Da se krivo ne shvati ovo je vise igranje djavoljeg advokata nego moje osobno misljenje i na ovo posljednje je dosta lako protuargumentirati, ali trofejni lov je cesti kamen spoticanja u odnosu prema javnosti.
Psiholoski razlozi su dubinski.
Ljudi od postanka teze ka idealu besmrtnosti.
To je vidljivo iz svih poznatih religija.
Jedini nacin da se na ovoj zemlji izborimo s time je materijalni spomenik.
Znacajni ljudi zivi su u nasem sjecanju, sve dok ih pamtimo.
A u drustvu, najcesce ih pamtimo spomenicima.
Pokojnicima, dizemo nadgrobni spomenik, najcesce od kamena. A znacajnim ljudima javne spomenike.
U obitelji, sjecanja odrzavamo albumima i slikama dogadjaja, rodjendana, vjencanja i sl.
Kriz cijelu nasu kulturu borimo se zaboravu materijalnim spomenicima razlicitog tipa
Kulture koje su ovo propustile, nestale su i nama su nepoznate.
Jedini nacin da se sacuva spomen, na plemenitu divljac, je trofej. I u tome lezi psiholoski korijen trofejistike.
U austriji ima alpsko selo, koje na zajednickom mjestu cuva lobanje svojih pokojnika, u nazad svih generacija. Moze se naci na internetu.
Osim ovog, znacaj trofejistike je trag zdravlja i kvalitete divljaci i visegodisnje brige o lovistu, kao i stanja stanista. U gladnim i siromasnim uvjetima, kvaliteta lovista pada.
Jedna od glavnih indikacija je stanje trofeja kapitalne divljaci.
Zatim kakva srednjovjekovna katadrala se ne radi samo zato da bi lokalni vladar sebi napravio spomonik za buducnost nego iz istog razloga zbog kojeg se danas miljarder kurci sa sto veceom jahtom ili malo manji miljarder sa superautomobilom.
Mimo toga najcesce su psiholoski i povijesni argumenti dosta losi i bolje ih je izbjegavati ako specifican kontekst bas to ne trazi. Puno je toga u povijesti bilo lose, a uz to je pozivanje na povijesnost dovoljno cest i dovoljno los argument da je prepoznat kao logicka greska u argumentiaciji sa prigodnim si latinskim imenom, iako ima situacija kada tome nije nuzno tako. Pozivanje na povijest i tradiciju se koristi puno cesce zbog iracionalne ljudske sklonosti da povijesti i tradiciji daje vaznost te je posljedicno prisutno neusporedivo vise kao propagandno orudje u religiji, populistickoj politici i ostalim nastojanjima emotivne manipulacije masa nego u sferama argumentiranih rasprava.
Da se u znanstvenom radu poziva na tradiciju ne bi prosao recenziju, tradicija je potpuno nebitna i to sto se nesto radilo jucer i prekjucer ili prije 1000 godina bas nista ne govori o nicemu - niti o etickoj vrijednosti niti o objektivnoj cinjenicnoj pragmaticnoj vrijednosti, to je potpuno prazan argument.
Sto se psiholoske pozadine tice opet je nebitna jer bas svaka ljudska djelatnost ima neku psiholosku pozadinu. I najveci "svetac" i najgori "gresnik" imaju svoj psiholoski motiv za to sto rade. Buduci svatko ima psiholoski motiv za to sto radi, reci da neka djelatnost ima svoju psiholosku pozadinu je suvisni truizam koji nicemu ne pridonosi raspravi. Sve sto je ikad u drustvu dozivjeno kao negativno ili sto je u pravnom sustavu proglaseno ilegalnim ima psiholosku pozadinu, jednako kao i sve sto je dozivljeno pozitivnim i proglaseno legalnim.
To je dobra tema za procavanje i razumijevanje odredjenih drustvenih pojava, ali po sebi nije presudno u raspravi o drustvenom prihvacanju, etici i/ili legalnosti iste, moze biti samo faktor slagalice.
Recimo povijesno su cesta bila ljudska zrtvovanja i, a nije rijetko imati i lov na glave, skalpove i druge ljudske trofeje. U moderno vrijeme je to jedna od karakteristika koja cesto odvaja psihopatske serijske ubojice od klasicnih afektivnih ili interesnih ubojica te jedan od argumenata onih koji u trofejnom lovstvu nalaze psihopatske crte.
Nitko nece danas opravdavati lov na ljudske glave ili serijske ubojice povijesnim i psiholoskim argumentima, bez obzira sto postoje i povijest i psihologija iza njih.
Za razliku od konkretnih i brojkama podrzanih argumenata ekoloske koristi trofejnog lova u Africi ovi su argumenti klizav teren gdje lako moze doci do iskopavanja jame pod samim sobom.
Jedan primjer je Markhor, supljorozac iz Pakistanskih planina.
Populacija je bila u znacajnom padu, uslijed nereguiranog lova sto u osnovi jest krivolov. Odnosno, barem nije lov, kako percepiramo u razvijenim lovnim drzavama.
SCI ga stavlja na listu jednog od slam'a, i postaje interesantan americkim i drugim SCI lovcima.
Ovoj divljaci daje se ekonomska vrijednost, i cijena mu se postavlja na oko 100.000 USD, s ogranicenim brojem godisnjih dozvola.
Novac ide direktno plemenskim lokalnim zajednicama, a drzava podrzava svojim zakonodavstvom.
S vremenom populacija markohora se dize, i u narednim godinama postaje zdrava lovna populacija.
Plemenskim vodjama ne pada napamet dopustati neki krivolov, jer im to izbija novac iz dzepa.
Americki egzoticni lov.
Exotic hunt je lov na egzoticne i alohtone vrste po lovnim ranchevima u texasu.
Ogradjena lovista.
Cijena oryxa u Texasu ko cijena bivola u Africi.
Mnogi su skloni zgrazati se na ovu praksu. Odstreliti zirafu ili oryxa ili bonga u Texasu?
Medjutim.
Primjer je sad arapski oryx i scimitar oryx, kao i saharske gazele par vrsta. Koje se u Texasu love.
Nestali su iz prirodnih stanista zbog krivolova. Po libiji se u ratovima oryx pucao iz helikoptera za prehranu vojske.
Po cijeloj saharskoj, sjevernoj africi ove vrste su nestale.
Medjutim komercijalni exoticni lov po Texasu, je profitabilan posao.
Divljac se uzgajala, i ima je u znacajnom broju. Uzgojeni scimitar oryx lovi se jos u juznoj Africi.
Sve u svemu, po lovnim farmama se uzgojio dovoljan broj ovih vrsta divljaci, i sad pojedine saharske drzave uvoze divljac i nanovo je nastanjuju.
Prvo komercijalno loviste arapskog oryxa je u Ujedinjenim emiratima, El Ain, imaju i par vrsta gazela. (imao sam priliku biti u kontaktu s njima, alo kako mi nisu potvrdili mogucnost izvoza gazele u EU, odustao sam od lova)
Na drugim lokacijama saharskih drzava bazna stada se forimiraju uz strogu kontrolu sa divljaci iz uzgoja lovnih farmi, cesto iz texasa.
Proces se pokazao reverzibilan.
Sve ovo zahvaljujuci trofejnom lovu i uzgojnim lovnim farmama, financiranim od strane trofejnih lovaca.
U nas, lovstvo je u korijenu gospodarska - komercijalna djelatnost.
Cijena koncesija unosi u drzavnu kasu milionske iznose.
Zakonska reguliranost lovstva na znanstvenoj bazi (inace lovstvo se studira na fakultetu i ima znanstvenu osnovu, za razliku od "bapskog" moraliziranja o zivotinjskim pravima), i kad se sprovodi ispravno, problema sa nestajanjem vrsta u pravilu nema.
ALi bez obzira na znanstvenu podlogu, glavna motivacija je uvijek ekonomska. Trofejni lov je dio toga.
Nazalost, u modernom svijetu neprofitabilne aktivnosti nemaju buducnosti. Ovo je cinjenica. To je realnost.
Nacionalni parkovi ne spasavaju stvar, jer se velike povrsine i stanista, ako nema lovista pretvaraju u druge komericjalne sustave, poljoprivredne ili industrijske. Ekonomija mora biti, a loviste ne mora. Moze na istom mjestu biti i farma goveda na otvorenoj ispasi. (najmanja investicija)
A u svakom slucaju, onaj ko ima zemljiste, nastojat ce izvuci ekonomsku korist, profit. Bilo na kravama, bilo na divljaci.
Ali jedino formiranje lovista garantira opstanak ekoloskog sustava i prirodnog stanista.
Mladi lovci moraju znati da imaju dvije opcije: jedna je lov kroz lovacko drustvo, druga preko iskaznice HLS i komercijalni lov u gostima.
Medjutim, ovdje smo se takli tema koje objasnjavaju ekonomski aspekt odrzivog lovstva.
Lovni turizam kod nas samo ce se sve vise razvijati, a pogotovu sto je ponekad vrlo tesko se upisati u lovacko drustvo, a ponekad to prati nepopularne uvjete clanstva. Mladi lovci uglavnom ni ne znaju da postoji mogucnost lova u gostima.
Jos uvijek postoji jaka struja "tradicionalista" u lovackim krugovima koji su izrazito protiv komercijalnog lova.
Zakonski uvjeti su uglavnom zdravo postavljeni, uz neke stvari koje treba malo ispolirati (poput efektivne lovocuvarske sluzbe), i mislim da postoje uvjeti za razvoj i jednog i drugog oblika lovstva.
Ono sto nedostaje je da se lovacka drustva trebaju otvoriti prema javnosti i modernizirati pogotovu oko primanja novih kadrova, a komercijalna lovista proraditi na prisustvu u javnosti i javnim ponudama.
Kad neko posjeduje zemlju (privatnik, ili dzava), okrenut ce se prema najisplativijoj gospodarskoj grani.
U pravilu, gdje nema lova, lovaca ili lovista, prvi stupanj razvoja je industrijska poljoprivreda.
U privitku je slika s interneta jedne od najvecih poljoprivrednih povrsina na Svijetu, u Brazilu.
Sliku usporediti sa bilo cime sto smatrate prirodno staniste. Jedino odrzavanje lovista i placanje koncesija drzavi osigurava samoodrzivo prirodno staniste. A koncesije treba namiriti iz lovstva. (bilo clanarine drustava, ili placanje lova)
Gdje je lov zabranjen, tog nema. Ide razvoj drugog tipa, poljopriveda, stocarstvo, industrija. Staniste nestaje. Kao na slici. Vlasnik zemlje trazi samo ekonomsku isplativost.
https://sle.mps.hr/contractpublic/details/251
nekako mi se to cini malo. platis 26k godisnje i sve je, u granicama dozvoljenog, tvoje da s tim raspolazes? pa to se cini ko jeben biznis, marža mislim da bi tu mogla bit jebena uz minimalno truda. ko da se masne pare tu okrecu tako mi se cini
U konkretnom primjeru ne vidim nista problematicno. Postoje i koncesije manje vrijednosti.
U ovom slucaju, vidim da je neka firma dobila koncesiju.
Znaci nema volonterskih radnih akcija clanova drustva, sve radove u lovistu radit ce neko ko je zaposlen tamo.
Lovocuvarsku sluzbu mora imati, nek je neko zaposlen tamo 12 mjeseci, nek ima 1000 eur, mjesecno plus sva davanja za mirovinsko i zdravsteveno.
Samo to, placa zaposlenika je ko jedna koncesija.
Nakon tog imas izgradnju ili odrzavanje lovackih ceka, osmatracnica, hranilica, solista
Nakon tog odrzavanje puteva, kosnja trave, mozda oranje i zasijavanje remiza.
E, sad ima nesto sto se zove bonitet lovista.
Ne moze svako loviste dobiti kapitalnog jelena, ili kapitalnog vepra. Neka lovista imaju mozda samo sitnu divljac. To ti se sve gleda kod procjene vrijednosti koncesije.
Ovo je recimo, loviste proglaseno najboljim lovistem u Svijetu od strane CIC komisije.
Koncesija za takvo loviste je milijunska (u kunama)
https://danas.hr/hrvatska/rtl-u-luksuzn ... 42ac120055
Kad imas takvo loviste, imas zlatne jelene. Mogu li se zlatni jeleni, svake sezone prodati gostima? Da li pokrivaju godisnje place zaposlenika, i koncesiju
AKo nemas loviste koje daje takvu razinu trofeja, i koncesija ce biti manja. Bit ce uz to i jelena u srebru i bronzi, ali i odstrela neperspektivnih grla, kao i kosuta, Isto kao i za divlju svinju, i svaku drugu divljac. U komercijalnom lovu ta divljac se drugacije vrednuje
Takodjer, moras imati zaposlene ljude.
Doci ce i tuzbe za naplatu stete od divljaci na usjevima
Dalje, to je sve stvar menagementa.
Medjutim, mogu reci da mi nije poznato da se neko obogatio od lovnog biznisa kroz posjedovanje lovista.
To je pozitivna nula po meni kroz godinu, ili cak trosak.
Vlasnici velikih firmi, znaju uzeti ponekad na firmu loviste u gospodarenje, ali vise sebi za gust, troskove pokriva firma, ponekad zovu poslovne partnere u lov, i to je to.
Uglavnom ja u onoj poveznici koju si stavio ne vidim nista sporno
Nije Todoric dobio loviste Garjevicu pa se obogatio, nego se prvo obogatio, pa uzeo Garjevicu.
Loviste je takav oblik posla.
Ko voli lov, i zeli se baviti lovistem, kad sve plati drzavi, plati zaposlne, ako je na pozitivnoj nuli (uz vlastita primanja iz lovista), dobro je prosao.
To je po meni.
Mi jos nemamo lovni turizam ni lovnu industriju kakva je razvijena u Svijetu, u pojedinim zemljama.
Zato nemamo jos pravilnog marketinga, trzista, klijenata niti PR.
Ponude prema cjenvonom rangu i plateznoj moci,
Sve je tu jos mutno.,
izmedju privatnika, drustava, lovnih agencija, i ostalih cimbenika, Pa se onda ni ne moze razvijati zdrav, i dugorocno isplativ posao.
Cjenici uglavnom osim u par izuzetaka, nisu javni, a cesto puta su po "dogovoru".
I ne moze se tako razvijati ozbiljna industrija na bazi potraznje gostiju.
Upisnina 1000e
Znaci komercijalno drustvo.
Definicije:
Komercijalno drustvo = plati i lovi
Klasicno drustvo = plati manje, radi dzabe, druzi se, uzivaj u prirodi, limitirani su dani lova, malo lovi, lovi kolko mozes ili koliko ti daju, jer lov nije samo odstrel. Ako ne odstrelis nista kroz godinu, to je ok. Pripravnici ako ih drustvo ima, ne love. Naukuju. Lovit ce za godinu dvije. Ali druze se. Jer je lov ljubav prema prirodi, itd
Medjutim zanimljivo je kako od dva razlicita koncepta, sad komercijalni koncept pomalo dolazi u javnu sferu.
I ono sto se moze reci, transparentno je! Cijenik javan i bez srama. Svaka cast!
Zamisli pred par godina pitati, koliko kosta srnjak i di bi ja to mogao loviti?
Muk.
Sve nesto ispod tezge.
Osobno mislim sa svim problemima integracije mladih lovaca u lovacku zajednicu (tesko ih primaju u drustva), sve vise ce biti komercijalnih oblika lova. I to je dobro.
nadjoh jos jedan:
https://jelen-jankovac.hr/cjenici-lova-jelen-jankovac/
Prica iz zivota:
Nedavno na jednom lovackom natjecanju, poslije natjecanja, sjedimo uz neizostavnu zakusku, vatricu i rostilj, i cekamo dodijelu medalja.
Zapricao se ja s domacinima.
Pokazujemo slike iz lova.
Jedan mi kaze - vidi ovog jelena! To sam odstrelio u Madjarskoj! A vidi ovog, to sam odstrelio u "Hrvatskim sumama".
Drugi mi pokazuje muflona, odstrelio negdje na Velebitu.
Uglavnom, domacini aktivni lovci u svom drustvu, aktivni u drustvenim dogadjajima, potpuno integrirani u svoju zajednicu, organizatori natjecanja, istaknuti lovci, prvi eshalon, itd...
Ali kad se treba necim pohvaliti, to su odstrelili komercijalno izvan svog drustva.
Za promisliti o tome.
To se isplati onome tko može stalno biti u lovištu i tako ispuniti svoju kvotu odstrela.
Jer kada se u lovištu odradi kvota,više ne možeš odstreljivati,bez obzira što nisi odradio bonus.
E, sad ajmo dalje:
Kad imas neku ozbiljnu firmu: onda poslodavac planira na primjer: treba jedna sekretarica (pardon, tajnica), 3 montera, 1 poslovodja, 2 varioca, 3 skelara, 1 bagerista, 1 tokar, 2 mehanicara, i onda na osnovu tog radi kadrovsku politiku i zaposljavanje.
Kad je popunio kadrove za zdravo poslovanje, to je to.
A onda imas lovacku udrugu, i "kadrovsku politiku":
Na primjer prema LGO ukupan odstrel 85 grla jelenske, srnece, i crne divljaci, i kroz "kadrovsku politiku" zaposle - pardon - uclane 150 lovaca, naplate clanarinu, i sto je najvaznije nepovratnu upisninu.
I onda se stvara narativ: lov nije samo odstrel, to je druzenje, ljubav prema prirodi, radne akcije, lov samo vikendom ili samo nedjeljom do 9 ujutro na srnjaka, i tome slicno.
U takvu sredinu udje mladi lovac, prije tog je polozio ispit, mukotrpno investirao 5 do 10.000 EUR u opremu, velikih je ocekivanja, u obitelji se pohvalio, i slusa takve price, a od lova bas i nema nesto, a iskusniji lovci koji su se snasli pokupe "kremu" tako nadju svoj nacin da ponesto odstrele.
Naravno da je mentorstvo ozbiljno podriveno jer je kontra osobnih interesa starijih. (I stvara se novi narativ: ovi novi ne valjaju jer smo mi imali mentora i staziranje, a sad su to ukinuli, pa mladi uz nikakav ispit i bez mentora ne znaju nista, sta ce nam to)
Onda se mladji nezadovoljni ispisu, a LD upise nove mlade nadobudne clanove. I time ostvaruje stalni priliv nepovratnih upisnina.
Na kraju dodjemo na to, da je to "biznis" za kasu udruge.
I opet smo na komercijali.
I sad da sumiram prema uvidu na "terenu" prema mojim spoznajama za ljude koje poznam:
Od 5 - 6 mladjih lovaca (pod mladjim mislim oni koji su polozili ispit u zadnjih nekoliko godina):
- 1 od njih, se probija kroz drustvo, 5 godina bez odstrela, ali marljivo radi i sudjeluje u svima akcijama
- 1 od njih - prva godina clanstva (trenutno naukuje bez prava lova) vrlo je nezadovoljan, misli se ispisati
- ostalih nekoliko kad su culi uvjete uclanjenja, nisu se ni upisali, love komercijalno u gostima
- ne poznam ni jednog od mladjih da se uspjesno uklopio i da je zadovoljan u kontinuitetu sa clanstvom u LD.
Napominjem opet, "mladi lovac" nije neko ko ima 18 godina, nego su ovo ljudi oko 40 godina, sa zivotnim iskustvom, koji imaju zrele zivotne stavove, i neka realna ocekivanja. Nisu balavci.
Znaci ne govorim o starijim lovcima koji su desetljicima u svojim udrugama, i imaju svoje nacine i metode koje funkcioniraju. i koje cesto puta nisu skloni dijeliti.
Tradicionalna zajednica tesko prima mlade, djeluje nepristupacno a gore je opisan sistem koji nije atraktivan.